Vikend u Srbiji uz rigoroznije protivepidemijske mere

U Srbiji je od posledica kovida preminulo još 16 osoba. Od 14.128 testiranih osoba 3.339 je pozitivno, kazala je dr Darija Kisić Tepavčević na konferenciji za štampu Kriznog štaba. Do sada je od kovida preminulo 4.414 pacijenata, u bolnicama je 3.886, a na respiratoru 159.

Darija Kisić Tepavčević, koja je sem što je članica Kriznog štaba i ministarka za rad, još jednom je pojasnila šta znači pooštravanje protivepidemijskih mera i rekla da je glavni uzrok za to konstantan broj od preko tri hiljade novozaraženih u poslednjih nekoliko dana. Ona je apelovala da svako od nas učini maksimum da se ne zarazi i da ne zarazi drugog pored sebe.

Doktorka Kisić Tepavčević je rekla da je najviše zaraženih u uzrasnoj dobi od 20 do 60, što znači da je to radno sposobno stanovništvo, a da je danas gotovo trećina novinficiranih iz Beograda, te da slede Niš, Novi Sad, Kraljevo i Vranje.

„Odlično je što je veliki odziv na vakcinaciju, što su nam vakcine dostupne i što možemo da biramo, ali ne smemo da kompromitujemo vakcinaciju našim ponašanjem“, rekla je ona.

U Srbiji je do sada drugu dozu vakcine protiv koronavirusa primilo više od 507.000 građana, navela je Kisić Tepevčević. Ona je ponovila da je ključ rešenja u svakom od nas i ponovila da svako odgovara za svoje zdravlje, a da svaka porodica treba da postane mini krizni štab.

Profesor Mijomir Pelemiš je rekao da se mere ipak ne poštuju, da su bolnice i dalje pune, da su zdravstevni radnici preopterećeni i da je trenutno među njima 605 obolelih. On se najviše boji povećanja broja pacijenata od kovida, što onemogućava sistem da leči obolele od drugih bolesti.

„Ja sam za vakcinaciju, ali za to je potrebno da budemo zdravi“, rekao je Pelemiš i dodao da ne postoji nijedan efikasniji lek u medicini od vakcine.

U ustanovama socijalne zaštite i domovima za smeštaj odraslih i starih prisustvo koronavirusa potvrđeno je kod 144 korisnika i 232 zaposlena, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Ukupno je izlečeno 5.285 korisnika ustanova socijalne zaštite i 2.246 zaposlenih u tim ustanovama, navodi se u saopštenju, u kojima je prema rečima Darije Kisić Tepavačević vakcinasano više od 11.000 korisnika i da se 95 % njih prijavilo da se vakciniše.

Nešto ranije, lekari i članovi Skupštine slobodne Srbije dr Zoran Radovanović i dr Rade Panić kazali su da se u Srbiji ponovo kasni sa merama protiv koronavirusa.

Panić je, kako prenosi N1, rekao da smo „apsolutno zakasnili s merama“ i da ćemo „i pored toga što nas u Evropi zovu vakcinalni raj imati novi talas epidemije, koji je upravo krenuo“.

Podsetimo Krizni štab je ranije danas odlučio da tokom vikenda tržni centri, kafići i restorani u celoj zemlji rade do 14:00 časova. Radiće i medicinske i veterinarske ambulante, laboratorije, apoteke, dok će benzinske pumpe posle 14 sati jedino moći da toče gorivo. Prehrambene prodavnice za vikend će raditi kao i do sada, do 21:00 sat. Nova sednica Kriznog štaba zakazana je za ponedeljak.

S. Aleksić (izvor: Tanjug / N1)

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar