Još jedan praznik se odigrao na kružnoj stazi oko sela Vrmdža

Planinarsko društvo “Preslap” i Planinarski klub “Železničar” Aleksinac, podržani od strane Opštine Sokobanja i Mesne zajednice Vrmdža, uspešno su 5. juna organizovali sedmu planinarsku akciju na kružnoj stazi oko sela Vrmdža. Ovo je bila sedma zvanična akcija u Vrmdži, ako računamo akcije koje je podržala Opština Sokobanja, ali ako u obzir uzmemo i veliku akciju Planinarskog društva “Preslap” od 14. juna 2020. godine, ovo je bilo osmo veliko okupljanje planinara i rekreativaca iz cele Srbije u Vrmdži.

Ko želi, ko zna – taj i može!

A upravo je nezvanična, a masovna akcija, održana juna 2020. godine, organizatorima skrenula pažnju da bi valjalo manifestaciju odražvati, umesto u martu mesecu, kada je Vrmdža izuzetno lepa – juna meseca, kada su Vrmdža i njena okolina najlepši, kada sve buja od života u netaknutoj vrmdžanskoj prirodi!

Učešće je uzelo preko 200 planinara i rekreativaca iz mnogih krajeva Srbije, a ova, više rekreativna, nego planinarska akcija, odvijala se po predivnom vremenu, u pravom letnjem danu. Zavidan deo učesnika činila su deca i učenici, što se uvek i dešava na planinarskoj akciji u Vrmdži.

Dužina trase bila je 16 kilometara, a učesnici akcije su se na kružnoj stazi oko sela Vrmdža upoznali sa svim osobenostima sela Vrmdža – geograrskim, prirodnim, istorijskim i kulturnim, Selo Vrmdža popularno se naziva i “Sokobanjski San Marino”, a ovaj naziv dolazi zbog stena koje okružuju i štite Vrmdžu, najjužnije selo na ogromnom evropskom masivu Karpata i najjužnije selo mistične planine Rtanj. Svako okupljanje planinara u Vrmdži veliki je praznik, a čuvena kružna staza oko sela Vrmdže je svojevrsni udžbenik – na otvorenom, iz istorije, geografije i kulture.

Akcija je otpočela na brdu Crkovac, na kome se nalaze crkva Svete Trojice, seoski muzej Vrmdže i ostaci prve škole u sokobanjskom kraju, izgrađene 1859.godine. Dalje je trasa vodila do centra sela i pored stene Latin grad, koja se smatra simbolom Vrmdže i čitavog područja. Na ovoj steni preko hiljadu godina potojalo je utvrđenje, podignuto još u prvom veku, od strane Rimljana. Kako bi akcija imala i teatarske elemente, to se izlazak na Latin grad obavlja tek na samom završetku akcije, da bi se krug oko Vrmdže zatvorio na mestu koje je najupečatljivije u celom sokobanjskom kraju!

Do tada, učesnici su izašli na desnu obalu Vrmdžanske reke, a staza ih je odvela do etno vodenice kod deda Mije, čija tradicija mlevenja žita seže tri veka unazad, a onda i do izvora Vrmdžanske reke, sa koga se voda može slobodno piti. Još jedan dragulj prirode u ataru Vrmdže je malo, ali prirodno Vrmdžansko jezero, između Vrmdža i vrhova Rtanj planine, blizu mesta gde je pao prvi meteorit u Srbiji, 13.oktobra 1878.godine. Odavde se odlično vidi i Rtanj, ali iz malo neobičnog ugla – iz njegove zapadne perspektive, kada čuvena piramida vrha Šiljak ostaje u drugom planu.

Od Vrmdžanskog jezera, trasa je vodila razvođem između Sokobanjske i Crnorečke kotline, što je u stvari i granica između Balkanskih planina i Karpatskih planina. U Vrmdžu je nepregledna kolona planinara i rekreativaca ušla u zaista velikom stilu – preko tri vidikovca, tri vrmdžanske stene: Vidikovac, Sokolovica i Latin grad. Sa svake od ovih stena vidi se ceo sokobanjski kraj, dobar deo juga Srbije, deo Pomoravlja, planine Ozren, Devica, Jastrebac. Vrmdža i Sokobanja vide se kao na dlanu.

Ovih 16 kilometara trase, skoro da se nisu ni osetili. Kružna staza oko sela Vrmdža sasvim je lagana za prelazak, a pruža dosta sadržaja. Još kada priroda, kao sada u junu mesecu, buja od života, ugođaj boravka u Vrmdži i okolini je potpun. Vodički tim akcije odredio je najsporiji tempo hodanja, da bi svi učesnici što duže vremena proveli u ovom neobičnom prirodnom okruženju.

Na završetku akcije, učesnici su posluženi besplatnim ručkom, a priređeno je i veselje. Ispred Opštine Sokobanja, učesnike je pozdravio g. Slaviša Krstić, član Opštinskog veća.

Vodički tim činili su Berislav Trajković i Miroslav Dokman, dvojica pokretača manifestacije, a uz njih i Petar Ratković, Milan “Lane” Stojilković i Vladimir Mitrović.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo “Preslap” Niš

Napisao/la

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Bez komentara

Ostavi komentar