U zlatnom jesenjem danu: Pet vrhova Vardenik planine

Divimo se Vardenik planini, njenoj stoletnoj šumi, njenim vodama, njenim pašnjacima podno samih vrhova, divimo se naravno i svim njenim vrhovima, i vidicima na sve strane, kojima nas Vardenik nagrađuje.

Planinarski praznik priredilo je Planinarsko društvo “Preslap” na jesenjem usponu na pet vrhova Vardenik planine, koji se odigrao u subotu, 13. novembra. Učestvovalo je 60-tak planinarki i planinara iz Niša, Leskovca, Belegiša i Bosilegrada.

Pravi zlatni jesenji dan, okupan suncem, topliji od proseka i svih predviđanja, izvanredno raspoloženje naše družine, odlično vođstvo vodičkog tima i fantastični prizori Vardenika i zadivljujući pogledi na sve strane obeležili su ovu akciju, koja će se dugo pamtiti po lepom, najlepšem. Planinarsko društvo “Preslap” još jednom je pokazalo da je stožer okupljanja planinara i ljubitelja prirode na jugu Srbije i da se lepote našeg juga na najbolji način ovakvim akcijama promovišu.

Vardenik planina, jugoistočno od Vlasinskog jezera, najviša od svih vlasinskih planina, gde spadaju još i Čemernik, Gramada, Rudina i Tumba, svakako je mesto kome se treba vraćati, i obilaziti sve njegove delove, i ovaj najviši, na kome je izvedena akcija Planinarskog društva “Preslap”, ali i delove bliže Vlasinskom jezeru ili bliže Surdulici.

Tek, uspon je otpočeo u selu Topli do, kod fabrike vode “Rosa”, na oko 1.100 metara nadmorske visine. Odredišta koja su bila postavljena kao ciljevi planinarenja, bili su, redom, vrh Veliki Strešer (1876 m), najviši na Vardeniku, najviši u opštini Surdulica i najviša tačka oko Vlasinskog jezera, potom – u nizu na najvišem grebenu Vardenika, još i Mali Strešer (1757 m), Paćin vrh (1727 m), vrh Obršina (1699 m) i vrh Perina čuka (1699 m).

Uspon do vrha Veliki Strešer, i na to su bili pripremljeni svi u družini, zahtevniji je od uspona na sve ostale vrhove zajedno, uključujući i povratak u Topli do. Opet, vodički tim Planinarskog društva “Preslap”, uporno se trudi da uspon na Veliki Strešer, koliko god je to moguće, olakša, i zato odavno već uspon na Veliki Strešer odvija se obilaznom stazom, širokim pute, i grebenom Šiljegarnik, što je sve blaže u odnosu na stazu preko baba-Bosiljkine kuće, gde se maltene vertikano uspon odvija kroz šumu punu opalog lišća, klizavog.

I samo da se dođe do Velikog Strešera, da niko na putu ka krovu Surdulice i Vlasine ne odustane… Da niko ne ostane uskraćen za pogled sa Velikog Strešera. I da se potom svi uvere u ispravnost reči vodičkog tima, da, posle Velikog Strešera, predstoji lagana šetnja do preostala četiri vrha!

Družina je za nešto preko tri sata izašla na Veliki Strešer. Odmori su bili česti, naročito na grebenu Šiljegarnik i na završnoj deonici, na samoj kupi Velikog Strešera. Uspon je dugo trajao, ali je bio siguran, i svi iz družine su se popeli na krov Vardenika, Surdulice i Vlasine. U zadnjoj deonici uspona, stazom koja vodi po samoj površi kupe, vodiči su učesnicima napomenuli, radi njihovog uživanja, da gledaju i napred, ka obližnjem vrhu, ali i unazad, ka Vlasinskom jezeru, čiji će prikaz postajati različit posle svakog pređenog koraka. I da još malo budu strpljivi, zato što ih na vrhu čeka nagrada!

Kakva je samo nagrada usledila za ovaj poduhvat?! Videlo se sa Velikog Strešera – sve! Planine na jugu Srbije – Čemernik, Gramada, Tumba, Rudina, Ruj, Besna kobila, Grot, Oblik, Kukavica, Radan, Goljak, Valozi, Gloška planina, Crnook, Bela voda, Čudinska planina, Milevska planina, Bohovska planina, Izvorska rudina, Suva planina, Ostrozub…sve do Stare planine. U Severnoj Makedoniji i na Kosovu – Šar planina i Prokletije! U Bugarskoj – Vitoša i Rila, sa vrhovima Musala i Maljovica! Još je na osunčanom Velikom Strešeru, naš Dragan Ćirić kazivao jednu svoju pripovetku, napisanu na dijalektu.

Dalje, ka vrhovima Mali Strešer, Paćin vrh, Obršina i Perina čuka, nikakvih napora nije bilo. Družina je uživala u pogledu, u prirodnim leptoama, u koloritu, u lepim osećanjima. Smenjivali su se osmesi i vesela graja družine, sa savršenom tišinom Vardenika. Naizmenično su izlazili na pozornicu…

Na vrhu Perina čuka, Dragan Ćirić kazivao je još jednu svoju pripovetku na dijalektu. Sasvim lagano, družina se spustila u Topli do, diveći se Vardeniku, diveći se svakom trenutku koji je u ovom nezaboravnom danu ovde provela.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo “Preslap” Niš

Napisao/la

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Bez komentara

Ostavi komentar