Meštani sela Željuša organizovali su i ove godine paljenje Badnjaka u porti crkve „Sveto Vaznesenje Gospodnje“. Vernici i poklonici hrišćanstva iz najvećeg dimitrovgradskog sela okupili su se na Badnje veče u čast najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića sa željom za dobro zdravlje, da ova godina bude rodna
Na Badnje veče u porti crkve „Rođenje Presvete Bogorodice“ u Dimitrovgradu sveštenik Siniša Bubač osveštao je najpre Badnjak, a nakon toga obavljeno je tradicionalno paljenje Badnjaka. Neka je srećan Badnji dan i blagosloven najradosniji i najveći praznik povodom Hristovog rođenja! Atmosferu sa paljenja Badnjaka u Dimitrovgradu zabeležio
Pravoslavni vernici koji se pridržavaju Julijanskog kalendara danas obeležavaju Badnji dan unošenjem i paljenjem badnjaka, prazničnim liturgijama u hramovima i porodičnim tradicionalnim okupljanjem za posnom trpezom. Badnji dan prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku - Božiću kada se slavi Rođenje Isusa Hrista i koji zajedno sa Uskrsom predstavlja
Povodom predstojećih Novogodišnjih i Božićnih praznika koje neizbežno prati nekontrolisana upotreba petardi i ostalih pirotehničkih sredstava ekipa portala FAR razgovarala je sa doktorom Nikolom Jordanovim, PR-om u dimitrovgradskom Domu zdravlja. Gledajući kroz prizmu statistike godišnje se povredi oko 50 do 100 lica, a najčešće stradaju deca
Християнският свят, който почита Грегорианския календар, отбелязва днес един от най-големите църковни празници - Рождество Христово - Коледа, на който се чества рождението на Божия син - Исус Христос. С Рождество Христово се слага началото на ново летоброене. Създателят на новото летоброене, римският монах Дионисий Малки,
Християнският свят на 25 декември (нов стил) чества Рождество Христово, Коледа или Божич, един от най-светлите християнски празници. Празникът, предшестващ раждането на Христос – Бъдни вечер (24 декември), българите наричат още „Малка, суха и детешка коледа” или „Мали Божич”. Според Евангелито Христос се ражда в град
Православните вярващи, които почитат Юлианския календар, на 21-ви ноември отбелязват великия християнски празник - Събор на Св. Архангел Михаил, известен сред народа като Архангеловден, Рангеловден или Свети Рангел. В църковните и народни традиции Архангеловден е смятан за най-големия есенен празник след Димитровден и Никулден и
Pravoslavna vernici koji se pridržavaju Julijanskog kalendara danas slave Dan Svetog Dimitrija, u narodu poznatiji kao Mitrovdan, veliki hrišćanski praznik posvećen komandantu Soluna iz 3. veka koji je stradao jer je štitio hrišćane. Sveti velikomučenik Dimitrije Solunski, koga starokalendarske pravoslavne crkve slave 8. novembra, rođen je
На 27/14 октомври православната църква почита Света Параскева или наричана още от народа Света Петка. В нашите краища празникът е известен и с наименованието Петковден. Светицата е една от най-обичаните и почитани в целия православен свят, близка на българи, сърби, румънци, гърци
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik svetitelja Kirjaka Otšelnika u narodu poznatiji kao Miholjdan. Ovaj dan je vezan za smenu leta i jeseni, a topli oktobarski dani u ovom periodu godine zovu se Miholjsko leto. Crkvene knjige kažu da je Sveti Kirjak rođen krajem IV veka u Korintu
