Srbija prva u Evropi bez mini-hidroelektrana u zaštićenim područjima

Posle jednоčasovnog razgovora u zgradi Predsedništva sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, profesor Ratko Ristić iz pokreta „Odbranimo reke Stare planine“, rekao je da će Srbija biti prva zemlja Evrope, gde biti zabranjena gradnja mini–hidroelektrana u zaštićenim područjima, jer je predsednik Srbije obećao da će Vladi predložiti da se donese mera o zabrani izgradnje malih hidroelektrana na takvim mestima.

This image has an empty alt attribute; its file name is 621-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 622-1024x683.jpg

Ristić je, takođe najavio da će u novembru u okviru posete Pirotskom okrugu Aleksandar Vučić posetiti i selo Rakitu, gde se gradi MHE koja je izazvala nezadovoljstvo stanovništva i koja je postala simbol kršenja zakonskih propisa. Aleksadar Vučić će tada obići i Temsku, rekao je Ristić i naglasio da je na sastanku donet zajednički zaključak da se pooštre procedure za sticanje uslova i mišljenja, kojima se odobravaju projekti i dokumentacija za MHE, kao i kontrola njihovog rada. Predsednik je dao podršku ideji da se napravi jedno kontrolno telo za te projekte, istako je Ristić.

This image has an empty alt attribute; its file name is 623-1024x695.jpg

Aleksandar Jovanović Ćuta iz pokreta „Odbranimo reke Stare planine“, naveo je da je Vučiću odmah rečeno da u poslednje dve i po godine niko nije hteo da ih primi, te da je poslednji sastanak koji su imali bio sa ministrima Aleksandrom Antićem i Goranom Trivanom, kada se govorilo o pitanju tunela do Zavojskog jezera.

Od tada je prošlo dve i po godine i mi smo problem sa MHE mogli da rešimo do sada, da su nas primili oni koji su nadležni za to, rekao je Jovanović.

Aleksandar Vučić je eksplicitno rekao da nema gradnje u zaštićenim područjima i da će to preporučiti Vladi, kroz Skupštinu da se to odmah zabranjuje. Što se tiče nezabranjenih područja, prekontrolisaće se sve procedure, i postojeće i one u toku gradnje, naglasio je Jovanović.

Ako hoće da reši taj problem država to može, ako ne imaćemo Topli Dol, Rakitu i Brus na sve strane, a to nikome ne treba, s čime se složio i Vučić, istako je na kraju Aleksandar Jovanović Ćuta.

This image has an empty alt attribute; its file name is 624-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 625-1024x683.jpg

Obratio se i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, koji je rekao je da je razgovor bio konstruktivan i obostarno iskren i da se došlo do zajednučkih tačaka i velikog pomaka.

Mi čvrsto stojimo da hidropotencijali treba da se stave u funkciju proizvodnje električne energije, jer hidroenergija ima najmanji negativan uticaj na klimatske promene, naveo je Antić. Međutim to mora biti uređen sistem koji treba da vodi računa o zaštiti prirode, dodao je on .

I Antić je ponovio da ukoliko se zabrane mini-hidroelktrane u zaštićenim zonama, Srbija postaje prva zemlja u Evropi, koja je tako nešto učinila.

Sastanak kod predsednika Republike je korak napred ka približavanju stavova nadležnih ministarstava, stručnih institucija i nevladinog sektora, naveo je na kraju Aleksandar Antić.

This image has an empty alt attribute; its file name is 626-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 627-1024x664.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 628-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 629-1024x683.jpg

U delegaciji pokreta „Odbranimo reke Stare planine“ koja je učestvovala u razgovoru sa predsednikom Vučićem, osim profesora Ratka Ristića i Aleksandra Jovanovića Ćute, bili su i aktivisti Aleksandar Panić i Desimir Stojanov Desko.

Slobodan Aleksić, Beograd

Foto: Igor Milatović

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar