Peticije, paljevine, zborovi, danonoćna dežurstva, javno obraćanje Vučiću, ali institucije i dalje ćute….

Nakon očigledne kapitulacije pravne države u selu Rakita i neispunjenih najava ministra Trivana da će izmenama zakona sprečiti dalju izgradnju malih hidroelektrana (MHE) u zaštićenim prirodnim područjima, na red je došlo otvaranje novog fronta na Jelovičkoj i Toplodolskoj reci u samom srcu Parka prirode “Stara planina”. Iako je Zavod za zaštitu prirode izdao negativno mišljenje u vezi izgradnje MHE na Jelovičkoj reci, a projekat druge MHE na Toplodolskoj reci nema sve saglasnosti, investitori se, po tvrdnjama meštana i postavljenim tablama, pripremaju za početak izvođenja radova.

Nezadovoljni žitelji staroplaninskih sela Jelovica, Topli Dol, Zaskovci i Temska organizovali su zborove sa kojih su uputili gradskim vlastima i šefovima odborničkih grupa Pirota peticiju kojom traže hitnu zabranu izgradnje derivacionih MHE na svojim rekama, ali i ukazali na probleme u vodosnabdevanju i putnoj infrastrukturi.

This image has an empty alt attribute; its file name is 71-Zbog-Topli-Dol-1024x683.jpg
Zbor meštana u selu Topli Dol

This image has an empty alt attribute; its file name is 72-Zbor-Jelovic-1024x683.jpgZbor meštana u selu Jelovica

Za 5. septembar, za kada je po rečima aktivista iz ORSP, investitor Dragan Josić najavio dolazak mašina u Topli Dol, priprema se okupljanje staroplaninaca i aktivista iz drugih krajeva Srbije. Najavljuje se delovanje u okvirima pasivnog otpora koje treba da ima za ciljj da spreči prolazak mašina ka mestu početka radova. Do tada, organizovana su noćna dežurstva meštana.

I dok se oni mobilišu, iz Toplog Dola je stigla vest da je izgoreo objekat koji je bio zakupljen od strane investitora za potrebe smeštaja radnika i obezbeđenja. Nekoliko dana pre toga, umalo je izbegnut fizički sukob većih razmera kada je Dragan Josić pokušao da sa obezbeđenjem prođe kroz selo, a tom prilikom intervenisala je i policija.

Sa Stare planine se istovremeno sve više poruka upućuje na adresu Aleksandra Vučića. Poslednje u nizu je obraćanje Aleksandra Panića, jednog od osnivača pokreta Odbranimo reke Stare planine.

This image has an empty alt attribute; its file name is 73-Aleksandar-Panic-1024x683.jpg
Aleksandar Panić

“Gospodine predsedniče, u zemlji u kojoj vlada mir, stanovnici Stare planine ulaze u crkve i manastire i zaklinju se na smrt. Stanovnici Stare planine se okupljaju u svojim selima i stražare po celu noć na mostovima vezanim lancima. U zemlji u kojoj vlada mir i u kojoj Vi predsedavate.

Starci izlaze na zborove i plaču, plaču jer ih niko ne pita kako žele da umru i sve to u zemlji u kojoj predsedavate Vi. Moje ime je Aleksandar Panić i želim da izaberem kako ću da završim svoj život, u zemlji u kojoj Vi predsedavate i u kojoj vlada mir, neki životi će biti ugroženi da bi konačno okrenuli glavu ka Staroj planini i svim rekama Srbije. Narod govori ne, institucije kojima Vi predsedavate ne žele da čuju taj narod. Ljudi koji stoje na svojim mostovima i nad svojim rekama, prestaće samo da stoje. Na to ih obavezuju zakletve koje su dali pred svojim zadnjim moralnim stožerom, pred verom. Čestito Vam predsednikovanje, predsedniče zemlje u kojoj vlada mir”, stoji u pismu koje je Panić poslao na adresu Predsedništva Republike i potom objavio na svojoj fejsbuk stranici.

Uprkos brojnim direktnim obraćanjima i masovnosti ekoloških protesta u Beogradu, Pirotu i selima Stare Planine, stiče se utisak da su male hidroelektrane jedna od retkih aktuelnih društvenih tema o kojoj građani nisu mogli da čuju mišljenje predsednika države.

Da podsetimo, jedan od osnovnih motiva investitora da krenu u izgradnju MHE je povlašćena cena koju im država ugovorom garantuje i isplaćuje, a novac za to ubira od građana preko računa za struju.

Sergej Ivanov

Foto: Stefan Pavić / Nensi Radojković / Marica Stanković

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Bez komentara

Ostavi komentar