Belene ili Zidanje Skadra na Bojani na bugarski način

Čak 13 kompanija podnelo je prijave za učešće u realizaciji projekta izgradnje druge bugarske nuklearne elektarane u mestu Belene na Dunavu. Eksperti će u roku od tri meseca oceniti predloge i napraviti kraću listu kandidata sa kojima će se voditi pregovori, koji pak mogu da traju najduže godinu dana, navodi BNR.

Projekat „Belene“ star je četiri decenije, a događaji vezani za njega liče na zanimljivu skandinavsku sagu ili srpsku epsku pesmu „Zidanje Skadra na Bojani“, kao sinonima za beskrajno građenje.

U doba socijalizma izgradnja nije započeta zbog prezaduženosti ondašnje Bugarske, a novi kapaciteti za proizvodnju električne energije su opet postali aktuelni u godinama posle dolaska demokratije.

No građenje je čas počinjalo, čas obustavljano, a referendum o opravdanosti gradnje NE „Belene“, održan 2013. zbog ne postojanja kvoruma nije uspeo.
Ipak bugarska vlada je odlučila da nastavi gradnju jer je u „Belene“ već bilo uloženo oko milijarda evra, pa su od Rusa naručili dva reaktora od po 1000 megavati i ruskoj firmi „Atomstrojeksport“, koja ih je na vreme isporučila je isplataćeno još 600 miliona evra. Tako se Bugarska našla u situaciji da ima reaktore a nema gde da ih ugradi, jer je gradilište u međuvermenu avetinjski zapustelo.

Reaktore nama ko da kupi

Pošto je nuklearka „Belene“ u narednom periodu već „progutala“ oko 2 milijarde evra, vlasti su obratile za stručno mišljenje o nastavku granje Bugarskoj akademiji nauka. Potraženi su i kupci za prispele ruske reaktore, ali bez uspeha.

Prošle godine je Bugarska ponovo odlučila da nastavi gradnju, no bez ulaganja budžetskih sredstava i pomoći države, pa su velikim kompanijama iz nuklearnog resora poslati pozivi za strateško investiranje. Na njih se odazvalo 13 kompanija, te Bugari računaju da će im trinaestica doneti sreću u projektu dugom 40 godina.

Među kompanijama koje su se prijavile su i dve bugarske, a tu su i imena izuzetno uglednih i snažnih investitora kakav je ruski „Rosatom“, „Nacionalna kineska nuklearna korporacija – CNNC“ ili „Korejska hidro i nuklearna korporacija“ (Korea Hydro & Nuclear Power Co).

Kao potencijalni dobavljači opreme pominju se i američka korporacija „General Electric“ i francuska „Framatome“, dok Severna Makedonija pokazuje interes za manjinski udeo u projektu.

Nuklearna eletrana “Belene” je značajna za ceo region, pišu bugarski mediji i navode da ceo posao ipak ne bi smeo da premaši vrednost od 10 milijardi evra.

Slobodan Aleksić (izvor: BNR)

Foto: arhiva Standard

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar