Podrška velikog muzičara borbi protiv mini-hidroelektrana na Staroj planini

Globalno poznati Manu Čao, francuski kantautor španskog porekla obišao je Staru planinu i dao podršku braniocima reka, meštanima Topog Dola i borcima protiv gradnje mini-hidroeltrana.

On je to na neki način nagovestio još posle koncerta koji je održao u Nišu, kada je primio grupu aktivista pokreta „Odbranimo reke Stare planine“, koji su ga obavestili o dešavanjima oko gradnje mini-hidrolektrana i njihovoj borbi da sačuvaju prirodu.

This image has an empty alt attribute; its file name is manu1-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is manu2-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is manu3-1024x683.jpg

Danas je na kratko posetio Topli Dol i meštanima i aktivistima poručio da budu složni, jer će samo tako ostvariti svoje namere i pobediti.

Manu Čao je autentična pojava na svetskoj muzičkoj sceni. Zbog svog stila nastupa, tekstova na više jezika i specifične muzike, postao je jedan od simbola globalnog multikulturalnog društva i jedan od najhrabirijih kritičara ekonomske globalizacije.

Manu Čao, čije pravo je ime Hose-Manuel Tomas Artur Čao, rođen je u Parizu 1961. i potomak je roditelja koji su pobegli do diktature Franciska Franka, dok je njegov deda bio osuđen na smrt. Posle raspada njegove prve grupe „Mano negra“, proveo je pune četiri godine sam sa gitarom u planinana Centralne Amerike, gde je postao aktivista za očuvanja prirode.

This image has an empty alt attribute; its file name is manu4-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is manu5-1024x683.jpg

Posle koncerta u Nišu, Manu Čao i njegova grupa održaće koncert i u Sofiji. Manu Čao je globalni fenomen i podjedanako je prihvaćen od publike i kritike i u Evropi i u obe Amerike.

Slobodan Aleksić

Foto: Milan Simonović

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar