“Emblema“ i FAR podneli inicijativu da “Pametnik” postane spomenik kulture

Udruženje „Emblema“ i Internet portal FAR su dopisom Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Nišu pokrenuli inicijativu da se “Pametnik” i zvanično zaštiti od strane države i to kao ratni memorijal.

“Pametnik” je najavnica Caribroda, njegov ikonografski simbol i zahvaljujući pameti jednog čoveka i razumu nekadašnjih Caribrođana, njegova materijailzovana suština. Jer, iz bilo kog smera da se stiže u Caribrod, prvo se vidi „Pametnik“. Kamena gromada nad njim, svojim obrisom četvorostrane piramide na kvadratnoj osnovi, još iz daleka najavljuje grad pod sobom, a svojom vizurom skoro ga heraldički simbolizuje.

This image has an empty alt attribute; its file name is 484-1-1024x683.jpg

Pukovnik Ivan Pačev

Zbog ideje Ivana Pačeva, ondašnjeg komanadatna grada i vojnog garnizona, Caribrod je postao jedan od retkih gradova koji je shavatio da su ljudi u smrti isti, da gube i nacionalnu i svaku drugu pripadanost, i da postaju samo oni kojima treba odati počast.

Tako je Caribrod podizanjem kosturnice koja briše nacionalne razlike i ističe besmisao rata i tragediju smrti, postao istinski grad, gde se vrednosti žitelja ne mere po tome koji su, nego kakvi su, baš kao u antičkom idealu.

Udruženje „Emblema“ i portal FAR žele da veruju da je još uvek tako i zato su podneli Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Nišu inicijativu da se „Pametnik“ stavi u status prethodne zaštite, odnosno proglasi spomenikom kulture.

U dopisu koji je upućen Zavodu se između ostalog kaže:

“Spomen-kosturnica Pametnik je podignuta 2. avgusta 1911. godine, na mestu gde se tokom srpsko-bugarskog rata 1885. na brdu „Neškovo“ odigrala jedna od poslednjih bitaka. Podignuta je na mestu koje se vidi iz celog grada i sa kojeg se takođe vidi gotovo ceo grad. Inicijativu za njeno građenje je pokrenuo pukovnik Pačev, ondašnji komandant 25. pešadijskog Dragomanskog puka, stalno stacioniranog u tadašnjem Caribrodu”.

“U gradnji je učestvovao veliki broj vojnika i Caribrođana, a u novosagrađenu kosturnicu su preneti posmrtni ostaci više od 100 palih bugarskih i srpskih vojnika, koji su do tada bili sahranjeni u neuređenim grobnicama na brdu Neškovo“, navodi “Emblema”.

“Raskopani su svi bratski vojnički grobovi unaokolo, izvađene su kosti, oprane su i položene u četiri velika sanduka”, zapisano je povodom otkrivanja spomenika na prvoj strani sedmičnika Nišava, koji o tome piše 6. avgusta 1911. godine i izlazio je u Caribrodu, ističe se u inicijativi.

“Spomenik je bio dugo u teškom stanju. Obnovljen je 2006. godine i svečano otkriven od strane tadašnjeg srpskog i bugarskog predsednika. Uprkos svemu, kosturnica “Pametnik” je smatrana simbolom Caribroda / Dimitrovgrada, za sve vreme koliko postoji, a to je i sada“, stoji na kraju dopisa upućenom niškom Zavodu za zaštitu spomenika kulture.

S. Aleksić

Foto: Stefan Pavić / Lična arhiva Marije Goceve, staricaribrod.org

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar