Uspešan protest za „Naše reke, naše šume, naš vazduh i našu zemlju“

Nešto posle 12 i 30 na prostoru ispred zgrade Vlade Srbije u Namanjinoj ulici u Beogradu počeo je protest „Naše reke, naše šume, naš vazduh, naša zemlja“, koji je po tradiciji otvoren pesmom „Zaplakala je Stara planina“. Skup je organizovao pokret „Odbranimo reke Stare planine“ i sa njega ja od vlasti zatraženo da odmah i bez odlaganja, donesu odluku o zabrani gradnje derivacionih mini-hidroelektrana.

This image has an empty alt attribute; its file name is 156-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 157-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 158-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 159-1024x683.jpg

Prvi govornik je je bio aktivista pokreta i dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić. On je podsetio da skoro tri godine „Odbranimo reke Stare planine“ pokušavaju javnost da informišu o katastrofalnom ekološkom uticaju gradnje malih hidroelektrana derivacionog tipa koje nanosi nesagledive štete životnoj sredini i remete funkcionisanje ekosistema, a pri tom proizvode „nepristojno malo energije“, što izaziva nezadovoljstvo desetina hiljada ljudi.)

On je naveo da su razgovarali sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić i dodao da se od njih samo traži da ispune svoja obećanja, a to su zabrana gradnje u zaštićenim područjima i formiranje državne komisije koja će biti sastavljena od predstavnika ministarstava, nezavisnih eksperata i predstavnika organizacija koje se bore protiv gradnje malih hidroelektrana.

This image has an empty alt attribute; its file name is 160-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 161-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 162-1024x683.jpg

Naučna savetnica dr Dragana Đorđević je zatim upozorila da dišemo najzagađeniji vazduh na svetu koji ozbiljno oštećuje zdravlje.

„Dok čitav svet napušta proizvodnju energije iz uglja naša država gradi dve nove termoelektrane na najprljaviju vrstu uglja lignit“, rekla je Đorđević i dodala da se zahteva poštovanje Ustavom zagarantovano pravo na zdrav život.

This image has an empty alt attribute; its file name is 163-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 164-1024x683.jpg

Zatim se obratio profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Miomir Kostić, koji je naveo da kada bi bilo izgrađeno svih 800 mini-hidroelektrana i uništene sve reke i rečice u Srbiji, proizvodnja električne energije bi se povećala za jedva nekoliko procenata, a šteta bi bila nesaglediva.

Kostić je rekao i da treba da se koriste obnovljivi izvori energije i da se stimuliše proizvodnja električne energije preko solarnih panela i minijaturnih vetrenjača, koje bi se gradile po krovovima, ali da od toga ne bi imali koristi privilegovani pojedinci i intersne grupe, nego jedino građani.

This image has an empty alt attribute; its file name is 165-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 166-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 167-1024x683.jpg

Potom je pulmolog Dejan Žujović upozorio na zagađenje vazduha u Beogradu, Valjevu i Užicu, dok o Pančevu i Boru nije „ ni smeo“ da govori, ali je kazao da će zbog zagađenog vazduha jedna od 10 osoba dobiti karcinom pluća, od desetoro dece do četiri godine starosti jedno će se razboleti, dok će za šlog i probleme sa srcem ili centralnim nervnim sistemom, a od desetoro starijih od 35 godina u više od polovine sluačajeva biti krivac zagađeni vazduh. „To nije problem, to je genocid“, konsatovao je Žujović.

This image has an empty alt attribute; its file name is 168-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 169-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 170-1024x683.jpg

Jedan od vođa pokreta „Odbranimo reke Stare planine“ Aleksandar Jovanović Ćuta rekao je da su se skupili ispred Vlade Srbije da kažu „ne onima koji svaki dan skrnave naše reke i našu prirodu“ i da je „u toku sveopšti napad na sve što je zdravo u Srbiji“.

Jovanović je rekao da se nema više vremena za laži i obećanja predstavnika vlasti i proglasio ekološku autonomiju za park prirode Stara planina.

On je objasnio da to znači da dok se ne uspostavi pravna država građani imaju pravo da sprovode zakon.

Jovanović je isto tako rekao „da se od danas prekida svaku komunikaciju sa svim organima Republike Srbije i da sa njima samo mogu da razgovaraju u direktnom prenosu na Radio-televiziji Srbije“.

This image has an empty alt attribute; its file name is 171-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 172-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 173-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 174-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 175-1024x683.jpg

Učesnike protesta sa bine podržao je i epidemiolog Zoran Radovanović.

Na protestu su govorili i neki od prestavnika više od 40 ekoloških organizacija sa prostora centralne Srbije i Kosova i Metohije, ali i predstavnici ekologa i pokreta iz Republike Srpske.

Protest tokom koga je skoro sat i po bio zaustavljen saobraćaj u Nemanjinoj ulici, proteko je bez i najmanjeg incidenta.

This image has an empty alt attribute; its file name is 176-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 177-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 178-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 179-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 180-1024x683.jpg

Slobodan Aleksić, Beograd

Foto: Igor Milatović

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar