Đurđevdan – slava stočara i omiljeni praznik u narodu

Sveti velikomučenik Georgije je svehrišćanski praznik koji se proslavlja 6. maja i jedna je od najčešćih slava, koja se proslavlja u spomen na jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru. U narodu je poznatiji kao Đurđevdan i omiljeni praznik u Srbiji i Bugarskoj. To je i praznik stočara.

Prema ckrvenim knjigama, ovaj slavni svetitelj se rodio u Kapadokiji u kući bogatih roditelja. Kad mu je otac nastradao kao hrišćanin, majka se preselila u Palestinu, gde je dečak odrastao. Već u 20. godini dospeo je do čina tribuna u službi cara Dioklecijana. U to vreme, car je započeo veliki progon ljudi hrišćanske vere, a mladi Đorđe je stupio pred cara i odvažno rekao da je i on hrišćanin.

Ovaj čin je označio početak njegovog stradanja za Hristovu veru. Nije izbegao tamnicu, okove, mučenja i krvave rane po celom telu. Međutim, sve to nije pokolebalo mladića i on se neprestano molio Bogu, a Bog ga je isceljivao i spasavao smrti na veliko divljenje naroda. Mnogi su primili veru Hristovu, a među njima je bila i careva žena Aleksandra. Car je najzad odlučio da Đorđa i svoju ženu osudi na smrt sečenjem glave. Carica je izdahnula na stratištu pre pogubljenja, a Sveti Đorđe je posečen 303. godine.

Đurđevdan je i u Srbiji i u Bugarskoj jedan od najomiljenijih praznika za koga su vezani raznovrsni običaji – đurđevdanski uranak, pletenje venaca od bilja, umivanje biljem i kupanje u reci.

U narodu se ovaj praznik smatra granicom između zime i leta. Pevaju se i đurđevdanske pesme posvećene svecu.

This image has an empty alt attribute; its file name is 37-1-1024x683.jpg
Obročni krst u dimitrovgradskom selu Visočki Odorovci oko koga se okupljani vernici na Đurđevdan

Ponegde je običaj da se na Đurđevdan pre zore zelenilom kite ljudi, pa se onda odlazi u prirodu na “đurđevdanski uranak”, a u okolini Dimitrovgrada i Bosilegrada da se zakolje jagnje i time na simboličan način označi da stada mogu na ispašu i da je leto pobedilo zimu. “Džururdžovd’n”, kako ga u tim krajevima zovu, je seoska slava Radejne.

This image has an empty alt attribute; its file name is 38-1-1024x683.jpg
Hram “Sveti Georgije” u selu Radejna

To je i prazmik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke i dobre useve, a posebno ga obeležavaju stočari.

U Bugarskoj je neradan dan, a svetac je pokrovitelj bugarske armije.

Đurđevdan je i praznik Roma, te ga slave mnogi pripadnici romske nacionalnosti.

Pripremio: Petar Videnov

Foto: Sergej Ivanov / DIP Production / Ivo Tomov

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar