Litar mleka jeftiniji od litra mineralne vode, kako i zašto

U centru pažnje javnosti kada je u pitanju mlečna industrija je kada će se stabilizovati tržište mleka.

Proizvođači kažu da je stanje u tom sektoru neizdrživo jer se povećavaju gubici zbog njegove niske otkupne cene i poskupljenja stočne hrane, pa se krave rasprodaju, zbog čega pada proizvodnja.

Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije Mihailo Vesović kaže za RTS da je realna procena da će u oktobru doći do stabilizacije tržišta mleka kao rezultat toga što će se smanjiti izvoz ili ograničiti u određenoj meri, osim za zemlje “Otvorenog Balkana”.

“Znači, smanjiće se izvoz, cena će biti povećana, tačnije doneta je odluka o povećanju. Time će i primarni proizvođači dobiti veću cenu čime će i oni biti zadovoljniji i treća stvar što možemo da očekujemo je da će doći do promene poslovnih politika kompanija – manje će proizvoda ići u izvoz, manje proizvoda će ići u proizvodnju sireva, da će se praktično okrenuti proizvodnji više mleka i imaćemo veće količine”, navodi Vesović.

Poručuje da je realno za očekivati da dođe do poskupljenja sireva, ali da je to šansa za srpsku ekonomiju i sve one koji se bave tim poslom. Ukazuje da će cena energenata i hrane rasti i da se to neće zaustaviti ove godine.

Šef poslaničke grupe Narodne stranke Miroslav Aleksić izjavio je na sednici Odbora Skupštine Srbije za poljoprivredu da nestašica mleka nije slučajna jer se broj muznih krava u poslednjih deset godina smanjio za 55.000, a otkupna cena litra mleka je na nivou litra mineralne vode, javlja portal Agrosmart.

„Zašto danas imamo 700.000 litara mleka manje nego pre tri ili četiri godine, zašto je prošle godine uvoz mleka bio za 50 odsto veći nego pre tri godine? Premije za mleko nisu isplaćene za drugi kvartal, a sada smo na kraju trećeg kvartala. Isplata premija konstantno kasni i to je sigurno jedan od razloga zašto ljudi gase svoje farme“, rekao je Aleksić.

Istakao je da su inputi za proizvodnju dramatično poskupeli u poslednjih godinu dana i da će situacija u poljoprivredi biti još gora kada se uzmu u obzir umanjeni prinosi zbog suše.

„Pozivam sve članove odbora da zajedno tražimo dupliranje subvencija za poljoprivredu sa 50 milijardi dinara na 100 milijardi, ukidanje akciza na dizel za poljoprivredu i da budžet za poljoprivredu bude povećan na 10 odsto od celog državnog budžeta“, zaključio je Aleksić.

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović izjavio je da je do kratkoročne nestašice mleka došlo jer je u susednim zemljama ono bilo skuplje, te je prerađivačima bilo isplativije da mleko njima prodaju, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.

Rekao je da ovih dana postoji dosta dezinformacija, počev od toga da nema krava, pa do toga da mleka nema u prodavnicama.

Činjenica je da je litar mleka u Srbiji koštao do 119 dinara, a cena litra mleka u okruženju kretala se između 1,35 i 1,7 evra, ukazao je on i objasnio da se tako ulazi u procep, jer tržište traži mleko, a proizvođači traže cenu za svoju robu i onda dođe do kratkotajnih nestašica.

Prema njegovim rečima, dodatni problem je to što Bugarska, Severna Makedonija, Rumunija i Crna Gora nemaju više mlečnu industriju, odnosno ako i proizvode to je mnogo manje od potreba, a jedine koje imaju dovoljno mleka su Srbija i Bosna i Hercegovina.

Ministar poljoprivrede kaže da je pitanje samo gde mleko završi – da li na srpskim policama kao UHT mleko ili u jogurtu, kiselom mleku, pavlaci, kojih ima dovoljno. Takođe, kako je predočio, sa našeg tržišta su kompenzovane nestašice mlečnih proizvoda u okruženju, kao što je recimo bilo u Austriji pre par meseci, zbog čega je Vlada Srbije zabranila izvoz sirovog i pasterizovanog mleka do kraja septembra.

Nedimović je ukazao na to da se nestašice nekada i veštački izazivaju, a da se sada dešava da ljudi kupuju i po 20 litara mleka, za čim nema potrebe.

Ipak, da je stočni fond u opadanju govori i podatak sa teritorije opštine Dimitrovgrad. Prema izjavi Nikodija Velinova iz Osnovne odgajivačke organizacije STADO, broj umatičenih mlečnih krava u evidenciji ove službe u dimitrovgradskoj opštini je smanjen sa 550 na 400 grla za poslednjih godinu dana, što je 28 posto.

Istovremeno, značajan broj dimitrovgradskih odgajivača mlečnih goveda je usled nazadovoljavajućeg stanja na tržištu mleka, u poslednjih nekoliko godina napustio ovu delatnost i svoj rad u štalama zamenio zaposlenjem u susednoj Bugarskoj.

P. Videnov

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar