Ruj uvek inspiriše: Vrhovi Asenovo kale i Sip, kanjon Cedilka

Svaki odlazak na Ruj planinu nosi sa sobom mnogo širi aspekt od sportsko-rekreativnog i planinarskog. I ma koliko često da se odlazi na Ruj, to će svaki novi dolazak biti novi list ovog lepog štiva, u čijem čitanju će se potpuno uživati i otkriti kakav novi detalj.

Ne zna se šta je lepše i važnije u Zvonačkom kraju i na planini Ruj. Da li je to predivna priroda, a u mnogim delovima ove planine i njene okoline još uvek netaknuta? Da li je to setna, ali ponosita priča o rudniku kamenog uglja u selu Rakita, u kome se, dok je rudnik radio, vadio drugi po kvalitetu kameni ugalj u Evropi? Ili sećanje na prugu uskog koloseka, od Pirota, preko Sukova, Trnskih Odorovaca, Zvonca, do rudnika u Rakiti? Ili, sa rudnikom neposredno povezana – istorija kinematografije i prvi igrani film snimljen na ovim prostorima – “Rudareva sreća” iz 1929.godine? U kadrovima ovog filma usnimljena je čuvena lokomotiva “Baba Milka”, koja je danas, kao eksponat, izložena ispred zgrada “Želaznica Srbije” u Nišu. Na Ruju nije, ali u njegovoj blizini jeste, i veličanstveni kanjon reke Jerme, između Greben planine i Vlaške planine, jedan od najlepših kanjona u Evropi. U srcu kanjona izgrađen je i manastir Svetog Jovana Bogoslova, u ataru sela Poganovo.

Planinarska akcija može nas provesti kroz razne epohe i na njoj možemo obići dobar deo ovih prirodnih, kulturnih i istorijskih znamenitosti. U samo jednom danu…

Velika, veličanstvena akcija Planinarskog društva “Preslap” odigrala se na planini Ruj u nedelju, 5.marta. Tako se ispisuje istorija planinarstva, sporta, rekreacija, i tako se grade nevidljivi mostovi koji spajaju ljude i epohe – na ponositom vrhu Asenovo kale, na tajanstvenom vrhu Sip i u najužem kanjonu u Srbiji – kanjonu Cedilka! Sedamdesetoro planinarki i planinara iz Niša, Sofije, Babušnice, Leskovca, Svrljiga i Jasenovog Dela, doživelo je praznik, koji su lepote Ruj planine doživeli na trasi najvećih i neobičnih prirodnih lepota, najlepše oslikanoj od strane prirode, ali i na trasi slavne istorije Zvonačkog kraja.

Družina je najpre obišla manastir Svetog Jovana Bogoslova u ataru sela Poganovo, u kanjonu reke Jerme. Svoje planinarske aktivnosti, družina je otpočela u Zvonačkoj Banji i sišla na levu obalu Zvonačke reke ili reke Blatašnice. Ubrzo, družina je prešla kameni most, nekadašnji železnički most, kojim je nekada upravo saobraćao voz i prevozio kameni ugalj na relaciji Rakita – Zvonce – Trnski Odorovci – Vlasi – Sukovo – Pirot. Time je družina prešla, simbolično sa Stolske planine, na Ruj planinu, odnosno sa leve na desnu obalu Zvonačke reke ili Blatašnice. Odmah do mosta su i dva tunela, danas pešačkih tunela, nekada železničkih tunela.

I upravo ovde je Zvonačka reka ili Blatašnica, usekla, između stena Ruj planine i Stolske planine, i najuži kanjon u Srbiji – kanjon Cedilka, gde su stene Ruja i stene Stolske planine udaljene jedna od druge metar i po. Izvanredna uvertira bio je ovaj prizor mosta, tunela i Cedilke, te je družina nastavila ka ataru sela Jasenov Del.

Ovde se družini priključio Vasil Milošev, stalni domaćin planinarima i rekreativcima kada krenu ka ponositom Asenovom kaletu. Lep i prijatan dan omogućio je da ponosito Asenovo kale sve vreme bude u vidokrugu. Ponosita stena, koja se nadvija nad čitavim Zvonačkim krajem i rekama Jermom i Zvonačkom rekom ili Blatašnicom, odredište je koje uvek inspiriše, i svojim oblikom, i položajem, a sa ovog vrha vidik je najlepši u Zvonačkom kraju.

Družina je u dve odvojene grupe, izašla na ponosito, stenovito Asenovo kale (1033 m). Iako na prvi pogled deluje nedostupno i opasno, zapravo uspon na stenu Asenovog kaleta je sa njegove istočne strane bezbedan, i dodatno osiguran metalnim sajlama.

Posle Asenovog kaleta, družina je lagano otpešačila dodatna četiri kilometra, ka tajanstvenom vrhu Sip (1240 m), koji se nalazi na granici Srbije i Bugarske. Ka Sipu, staza vodi kroz gustu listopadnu šumu, a i gustu četinarski šumu, a sa par proplanaka odlično se vidi kanjon Jerme, te deo planine Greben u Bugaskoj i čuveni vrh Dragovski kamak (1118 m). Vrh Sip, kada se na njega izlazi sa srpske strane Ruja i ne deluje kao vrh, nije izražen. Nalazi se u blizini nekadašnje karaule. Međutim, čim se prođe granični kamen, nailazi se na odsek, te sa bugarske strane Sip već izgleda kao i mnogi drugi planinski vrhovi. Upravo sa proplanka na bugarskoj strani Sipa, pružao se družini lep pogled ka najvišem bilu Ruj planine, te prema Trnskom ždrelu – kanjonu reke Jerme u Bugarskoj, i Greben planini, u Bugarskoj.

I sve ovo jedne predivne nedelje, koja nagoveštava skorašnji i istinski dolazak proleća…

Asenovo kale i Sip…uvek Asenovom kaletu dodajemo epitet ponositog vrha. Asenovo kale i jeste mnogo poznatiji i posećeniji palninski vrh. A Sip smo prvi pohodili davne 2011. godine, tada smo ga opisali kao tajanstven i od ovog epiteta ne odstupamo. Nekako, savršeni mir, tišina, spokoj, iščekivanje, arhaični prizori na putu ka Sipu, čine da ga i dalje doživljamo kao nedovoljno poznato mesto…A na njega se i ređe odlazi. I taj njegov specifičan oblik i izgled, gde je sa jedne strane zaravan, a sa druge strane oštar vrh, još više pojačava njegovu mistiku, naročito kada se na njega penjemo sa srpske strane…ili, bolje rečeno, kada izgleda da se nismo ni penjali na njega, a popeli smo se na njega…Ovo nije igra reči, ovo je doživljaj tajanstvenog vrha Sip.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo “Preslap” Niš

Napisao/la

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Bez komentara

Ostavi komentar