Pravoslavni vernici koji poštuju Julijanski kalendar 2. avgusta obeležavaju Svetog Iliju Gromovnika, veliki praznik u narodu poznat i kao Ilindan ili Ilinden. Ovaj svetac se smatra najsilovitijim među ognjenim svecima i praznuje se s ogromnim strahopoštovanjem.

Prorok, čudotvorac i revnosni čuvar Božje vere sveti Ilija, prema crkvenim knjigama, rođen je u gradu Tesvitu, zbog čega je i nazvan Tesvićanin. Velikim čudesima Ilija pokazuje silu i vlast Božju. Bio je među prorocima koji su se na Tavoru poklonili sinu Božjem na dan Preobraženja Gospodnjeg, pa se zato lik Svetog Ilije slika na preobraženskim prazničnim ikonama. Veruje se da nije umro već da je živ i da se plamenim kočijama vazneo na nebo.

U gotovo svim balkanskim zemljama Svetog Iliju poštuju sve pravoslavne crkve i narodi, a veliki broj hramova i manastira je posvećen njemu što govori o dugotrajnosti i važnosti te tradicije.

Sveti Iiija je u Bugarskoj najveći letnji praznik, pa se ne radi u polju i kod kuće. U Severnoj Makedoniji to je i nacionalni praznik. U Srbiji je slava vazduhoplovaca, a slave ga piloti. kožari, taksisti i električari.

Sveti Ilija Gromovnik pada u najsušnije i najtoplije doba godine. U narodu je ostalo verovanje da negoveštava jesen, zato što tog dana počinju da duvaju hladniji vetrovi, a voda u rekama, jezerima i u moru polako gubi letnju toplinu. Zbog toga je poznata izreka “od Svetog Ilije, sunce sve milije”. Čak se kaže da je danas do podneva leto, a od podneva jesen.

Med koji se vadi na ovaj veliki praznik služi kao lek, a majke treba njime da namažu decu po obrazima kako bi bila zdrava. Takođe, mnogi roditelji deci daju ime po ovom svetitelju jer je simbol snage i neustrašivosti.

Godinama unazad po tradiciji u dimitrovgradskom kraju na Borovskom polju se iznosi molitva na mesto zvano „krst“. Meštani sela Zvonci u opštini Babušnica, gde postoji hram posvećem ovom svecu, obeležavaju ovaj veliki praznik.

Pripremio: P. Videnov

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar