Skulpture Nikole Antova na retrospektivnoj izložbi 17. avgusta u Dimitrovgradu

U dimitrovgradskoj geleriji “Metodi Meta Petrov” u četvrtak, 17. avgusta od 20:00 časova biće otvorena retrospektivna izložba skulptura Nikole Antova, umetnika čije je stvaralaštvo pripadalo glavnim tokovima razvoja srpske skulpture i koji je dao izuzetan doprinos afirmaciji niške vajarske scene, a potiče iz dimitrovgradskog kraja.

Postavku čini 30 skulptura iz zbirki Narodnog muzeja u Nišu, Galerije savremene likovne umetnosti Niš i porodične kolekcije. Izložbu prati monografska publikacija o Nikoli Antovu. Autor izložbe i monografije je istoričar umetnosti i muzejski savetnik Milica Todorović.

Nikola Antov (1933–2019) je rođen u Nišu, ali se odmah nakon izbijanja Drugog svetskog rata porodica Antov vratila u zavičaj – selo Lukavicu kod Dimitrovgrada, gde je Nikola pohađao osnovnu školu. Mešovitu gimnaziju završio je u Dimitrovgradu gde je mu je profesor bio Slobodan Sotirov koji je prvi primetio njegov talenat. Diplomirao je najpre na Višoj pedagoškoj školi (1956), a potom i na Vajarskom odseku Akedemije likovnih umetnosti u Beogradu (1961). Od 1962. do penzionisanja 1998. godine bio je zaposlen u Narodnom muzeju u Nišu kao konzervator. Postao je član ULUS -a 1963. godine kada počinje i samostalnu umetničku karijeru. Realizovao je deset samostalnih izložbi, a učestvovovao je na 119 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Holandija, Rumunija, Bugarska, Poljska, Grčka).

Na svim vajarskim simpozijumima i likovnim kolonijama na kojima je učestvovao, bilo da su jugoslovenskog ili međunarodnog karaktera, dobijao je nagrade za realizovane skulpture (Vrnjačka Banja, 1975; Aranđelovac, 1978; Trjavna u Bugarskoj, 1984; Sićevo, 1985). Jedini je niški vajar do danas koji ima cenjenu nagradu „Zlatno dleto ULUS-a“. Za pedeset godina stvaralačkog rada Antov je realizovao više od tri stotine skulptura.

Izložba će biti otvorena do 30. avgusta ove godine.

A. Todorov

Foto: Galerija “Metodi Meta Petrov”

Napisao/la

Aleksandar Todorov

Bez komentara

Ostavi komentar