(Ne)stvarne lepote Bugarske: Sedam rilskih jezera

Najlepše oslikana priroda, sunce i savršeno plavo nebo ogledali su se u sedam gorskih očiju planine Rile, a u njima su se ogledali i u zlatnom bojom oslikani vrhovi, stene, visovi i proplanci beskrajne Rile. Predeo oko Sedam rilskih jezera jedan je od najsadržajnih i najlepših kutaka prirode, koji svojom lepotom, privlačnošću, svojom važnošću daleko prevazilazi granice planine Rile, države Bugarske, Balkanskog poluostrva…Toliko je sve neobično, atraktivno, fantastično, te i ne čudi su Sedam rilskih jezera najpopularnije odredište u Bugarskoj, a na stazama koje vijaguju oko sedam kaskadnih jezera, mogu se čuti svi svetski jezici. Tako je bilo i na velikoj akciji Planinarskog društva “Preslap”, održanoj 14 i 15. oktobra. I još jednom, sada, kao i ranije, u nizu velikih događaja koje Planinarsko društvo “Preslap” uspešno organizuje – pišemo istoriju! I nastavljamo! To je snaga, to je sila Planinarskog društva “Preslap” – uvek i na svakom mestu iskazana i potvrđena sposobnost za organizovanje masovnih planinarskih akcija!

Izvanredno ukomponovana družina, od 61 planinarke i planinara iz Niša, Leskovca i Jagodine, provela je dva nezaboravna dana na Rili, u najlepšem prirodnom ambijentu i uz obilje veselja, pesme, radosti, iskrenog prijateljstva. Nimalo našu družinu nije poremetila okolnost da lift (žičara) od Paničišta, na 1520 metara nadmorske visine do hiže Rilski ezera, na oko 2100 metara nadmorske visine, neće raditi, zbog popravki i održavanja. Štaviše, za dva sata laganog hoda, družina je u subotu popodne izašla do hiže Rilski ezera, a posmatrala ogromnu Rilu u spokoju subotnjeg popodneva i gledala ka severu, ka planini Vitoši. U hiži Rilski ezera priređeno je i pravo opštenarodno veselje. Sve ovo kao uvertira za nedelju, za jedan od najlepših dana u našem bavljenju planinarenjem, kao što se na kraju i ispostavilo.

Družina je u obilazak Sedam rilskih jezera krenula trasom obrnutom od kretanja kazaljke na satu. Prvo odredište bilo je jezero Bubreg (napomena: nazive jezera ćemo pisati na srpskom jeziku). Jezero Bubreg tako se naziva iz očiglednog razloga, koji je poznati i onima koji nikada nisu bili na planini Rili. A još i pre Bubrega, sa par vidikovaca sa trase, izvanredno su se, u dolini, istočno od naše trase videli Donje jezero, Ribno jezero sa starom hižom Sedemte ezera na njegovoj obgali, jezero Detelina i jezero Blizanci. Prilikom dolaska do Bubrega, možda se njegov osobeni oblik i ne može videti najbolje. Zato je najlepši i najatraktivniji deo trase usledio – uspon od Bubrega prema jezeru Oko. I ovde svako, te tako i naša družina, više se ne može najbolje orijentisati. Da li idemo napred i naviše, ili idemo unazad? Jer, posle svaka par koraka – morali smo se okretati unazad, kako bi se otkrivao sve bolje i bolje, oblik jezera Bubreg! Ovde i nije potrebno označavati mesta koja su vidikovci. Ovde je svaki korak vidikovac! I kako se družina penjala trasom, tako je pogled postajao sve jasniji. Uto su se pored Bubrega videli, u istom kadru, i Blizanci, i Detelina, i Ribno jezero i Donje jezero. Sledi i novo uživanje – jezero Oko, koje od preko stotinu gorskih očiju na planini Rili, najviše i liči na oko! Smaragdne je boje, a u vodama ovog jezera savršeno se utapa odraz Otoviškog vrha! Malo iznad Oka je najviše, ali i najmanje po površini od Sedam rilskih jezera – jezero Suza. Pored Suze je i Jezerski vrh (2560 m), na koji su svi iz družine izašli.

Posle kraćeg odmora na Jezerskom vrhu, sa koga se panoramski može videti šest rilksih jezera (a sedmo, Suza, je iza ovog vrha i ne ulazi u isti kadar), kreativnost i maštovitost ovladali su družinom. Najveći deo družine krenuo je ka Razdeli, najvećoj raskrsnici staza na Rili, odakle je sumbolično “uzjahan” Maljoviški greben, usponom na obližnji vrh Vazov ili Damga (2669 m).

Šestoro iz družine je sa Razdele skrenulo ka zapadu, na grebenu ka Otoviškom vrhu (2696 m). Ovde se konačno nalazi i vidikovac sa koga se, u jednom kadru, mogu videti svih sedam jezera.

Ako je iko i propustio da uhvati detalje prilikom uspona od Bubrega, preko Oka, do Suze, novu priliku dobio je prilikom silaska, zato što je jedna deonica silaska, do jezera Bubreg, bila ista kao pre koji sat na usponu. Sada, međutim, družine je posle Bubrega skrenula na istok, prema obližnjim jezerima koji su na nižim visinama. Nedaleko jedan od drugog su Blizanac, nazvan tako što je, praktično, sastavljen od dva jezera spojena uzanim prirodnim kanalom, zatim jezero Detelina, koja ima oblik deteline sa četiri lista, Ribno jezero, konačno i Donje jezero. Družina bi zastala kraj svakog od ovog jezera, pogledala – čas u njihm, čas naviše – tamo gde je uživala malopre. Ne zna se koje je jezero od kojega lepše!

Na kraju, družina se vratila u hižu Rilski ezera, i svi su bili ispunjeni. Naravno, u kasno popodne valjalo se je spustiti od hiže Rilski ezera do parkinga. Do nekih novih susreta sa Rilom.

I, malo kurioziteta sa ove akcije: trasa koja je počela i završila se u hiži Rilski ezera, jedva je nekih 13 km duga. Visinska razlika koja je savladana u usponu do Vazovog vrha je oko 570 metara. Sve ovo je identično ili čak i manje od trasa na nekim lokalnim akcijama u okolini Niša. Ipak, zbog sveopšteg uživanja, i ovako kratka trasa prelazi se jako dugo. Ne može se, jednostavno, ovakva lepota propustiti.

Akciju su vodili Miroslav Dokman, Dejan Radojlović i Milorad Ignjatović – “Mića Slovenac”.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo “Preslap”

Napisao/la

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Bez komentara

Ostavi komentar