Karl Malden dobio spomenik u Beogradu

U Beogradu ispred Jugoslovenske kinoteke otkriven je spomenik Karlu Maldenu (Mladenu Sekuloviću), američkom glumcu i oskarovcu srpskog porekla i  nekadašnjem predsedniku Američke filmske akademije. Spomenik je delo vajara Zdravka Joksimovića.

Otkrivajući ga direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav Pantelić je rekao da je to obeležje koje će uvek podsećati na “jednog od najtalentovanijih glumaca” ne samo svoje generacije, koji je uloge koje je tumačio “učinio besmrtnim”.

Pantelić je podsetio da je Malden 1951. godine dobio Oskara za ulogu u filmu “Tramvaj zvani želja”, da je 1954. ponovo bio nominovan, te da je jedini film koji je snimio u Jugoslaviji bio “Suton” Gorana Paskaljevića.

Ministar kulture i informisanja Srbije, Vladan Vukosavljević istako je da je Malden bio “Amerikanac odan srpskoj zajednici” i da je “priča o ostvarenom američkom snu koji su sanjali mnogi, a doživeli samo neki”.

Ćerke Karla Maldena zajedno su se obratile video porukom na otkrivanju spomenika i poručile da je mu je “njegovo srpsko poreklo mnogo značilo i da bi bio počastvovan.što dobija spomenik”.

I glumac Majkl Daglas se takođe obratio video-porukom, naglasivši da je Karl  Malden bio njegov mentor, da je od njega naučio sve što zna, da je bio čovek “sa izraženom radnom etikom” i da je bio “veliki, veliki čovek”. 

Ambasador SAD u Beograd, Kajl Skat rekao je da je porodica naučila Maldena da voli svoji srpsko poreklo i da je on predstavljao najbolje vrednosti Srbije i SAD.

Skat je na otkrivanju spomenika rekao i da je Maldena veoma voleo u ulozi detektiva u seriji “Ulice San Franciska” i dodao da je Malden voleo da svoje srpsko ime i prezime Mladen Sekulović “ubacuje” u filmove i serije u kojima je igrao.

Za premijerku Srbije Anu Brnabić spomenik Karlu Maldenu pokazuje kako je Srbija “ponekad nedovoljno zahvalna” i koliko malo zna o ljudima koji su “najbolji ambasadori Srbije u inostranstvu”.

* Karl Malden čije je pravo ime bilo Mladen Sekulović rođen je 1912. u Čikagu, a umro  2009. u Los Anđelesu. Njegov otac je bio Petar Sekulović iz okoline Bileće. Malden je više puta boravio u Jugoslaviji i mogao je da se služi srpskim jezikom. Snimio je 65 filmova, od kojih se „Tramvaj zvani želja“, „Na dokovima Njujorka“ i „Paton“ smatraju kultnim.

Slobodan Aleksić, Beograd (Izvor: Fonet i Vikipedija)

Foto: Fonet

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar