Tri primera nade za razvoj dimitrovgradskog sela

Primeri porodice Velimirović, preduzetnika Milice Bainović i Todora Antova najjači su utisak sa prvog sastanka o mogućnostima uspešnog ostanka na području Stare planine i Dimitrovgrada.

Skup je organizovao ETH Univerzitet iz Ciriha u okviru priprema projektnog predloga kojim hoće da pomogne ruralni razvoj i preduzentičke inicijative na teritoriji opštine.

U cilju podsticanja i ohrabrivanja učesnika skupa predstavljene su tri inicijative koje, po oceni organizatora, ali i prisutnih, zaslužuju da se istaknu.

This image has an empty alt attribute; its file name is 100-1-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 101-1-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 102-1-1024x683.jpg

Žarko i Marija Velimirović su u 2019. godini doneli veliku životnu odluku i Podgoricu zamenili životom u staroplaninskom selu Slavinja. Njih dvoje su odnedavno postali vlasnici farme “Bele vode” kod Rosomača, koja je projektovana za držanje 4.000 ovaca i 1.000 koza . Velimirovići nameravaju da na tom prostoru ponovo razviju ovčarsku proizvodnju, ali i da uvedu novine time što će uvesti preradu mleka u tradicionalne proizvode, tipa kačkavalja, kao i turistički objekat za goste.

This image has an empty alt attribute; its file name is 103-1-1024x683.jpg

Milica Bainović, mlada modna dizajnerka iz Žagubice, predstavila je koncept Udruženja “Vunena” i način na koji je organizovala 15-ak pletilja da ostvare dopunski izvor prihoda. Milica, rođena u Salcburgu, u Austriji, odlučila je da se vrati u rodno mesto roditelja i upotrebi lokalne motive iz prirode i Homoljske tradicije za izradu odevnih predmeta koje danas izvozi za Nemačku i druge države EU.

This image has an empty alt attribute; its file name is 104-1-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 105-1-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 106-1-1024x683.jpg

Todor Antov, preduzetnik iz Dimitrovgrada, predstavio je proizvodni objekat u selu Smilovci gde sa suprugom Slavicom Vasov prerađuju voće i povrće. Antov je osim specifičnosti proizvodnje i načina na koji su razvili preradu, ukazao i na relativnu nezainteresovanot sredine da pokrene proizvodnju sirovina koju bi njihov pogon mogao da prerađuje, jer deo voća i povrća (paprika, crna ribizla, višnja) otkupljuju od proizvođača iz drugih opština.

Sastanak zainteresovanih građana i projektnog tima švajarskog univerziteta biće nastavljen u ponedeljak, u 15:00 časova u STC “Caribrod”, u Dimitrovgradu, kada će biti detaljnije razrađene predložene inicijative.

S. Aleksić

Foto: Stefan Pavić

Ovaj medijski sadržaj je deo projekta “Život na selu – od sela i za selo”, koji sufinansira opština Dimitrovgrad u okviru javnog poziva za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja na jezicima koji su u službenoj upotrebi na teritoriji opštine u 2019. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa, koji je dodelio sredstva.

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar