Divlja gradnja o kojoj Opštinska uprava ćuti

Izgradnja nelegalnih objekata na obali i obodu veštačkih akumalacija Savat 1 i naročito Savat 2 nije pojava od juče, traje već dve decenije, a svakako nije nešto što se dešava mimo znanja opštinske vlasti u Dimitrovgradu. Ipak, začuđujuće je da je jedan od učesnika u divljoj gradnji i lokalno javno preduzeće.

Savat 1 i Savat 2, u narodu poznatije kao Smilovsko jezero, predstavljaju jednu od lokacija na kojima Opština Dimitrovgrad planira ili je planirala razvoj turizma. U tom cilju je 2011. godine donešena odluka o izradi Plana detaljne regulacije područja akumulacionih jezera Savat 1 i Savat 2 da bi taj dokument konačno bio usvojen u julu 2014. godine. Time su utvrđena pravila uređenja i građenja na tom području, kao i osnov za izradu urbanističkih projekata, izdavanje informacija o lokaciji i lokacijskih dozvola. Planom regulacije je prostor oko akumulacija podeljen na poljoprivrednu zonu i rekreativnu zonu koja ima rezervisan prostor za pristanište, ribare, plažu, vikend naselje, sportske terene i drugo.

Od trenutka usvajanja ovog planskog dokumenta pa do danas, na području oko jezera je izniklo još nekoliko objekata, uglavnom u tipu drvenih baraka. Jedan od objekata čija je izgradnja u toku odskače u dimenzijama, ali i u načinu na koji se gradi.

Pripremajući TV prilog o ekološkim pritiscima koje ovo jezero trpi, ekipa FAR-a je zatekla radnike JP “Komunalac” kako izvode radove upravo na tom najuočljivijem objektu na severnoj strani akumulacije. Ta lokacija je planskim dokumentom planirana za izgradnju sportskih terena, odnosno na planu je ucrtan teniski teren.

Novinaru FAR-a je tokom razgovora sa investitorom objekta rečeno da je u toku postupak za dobijanje građevinske dozvole. Sa druge strane, tehnički direktor “Komunalca”, preduzeća koje izvodi deo radova na objektu, potvrđuje izjavu investitora da je u postupku dobijanja građevinske dozvole i dodaje: “Komunalac ima pravo da izvodi radove za treće lice, imamo registraciju za to, bilo kada i bilo gde, i kada nas investitor kao vlasnik parcele pozove da radimo to i to, mene uopšte ne zanima da li on ima dozvolu, zanima me samo da li će da plati, ništa drugo”.

Izjava tehničkog direktora “Komunalca” je svakako diskutabilna u odnosu na Zakon o planiranju i izgradnji koji situaciju u kojoj pravno lice “gradi objekat bez građevinske dozvole, odnosno izvodi radove suprotno tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje se objekat gradi”, tretira kao privredni prestup.

This image has an empty alt attribute; its file name is 159-1024x683.jpg

I dok lokalno javno preduzeće izvodi radove na nelegalnom objektu, Opštinska uprava u Dimitrovgradu je više od 45 dana odbijala da FAR-u dostavi potpunu informaciju o stanju u oblasti nelegalnih objekata izgrađenih u pojasu oko jezera, pritom kršeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

Redakcija FAR-a se još 29. jula ove godine obratila Opštini Dimitrovgrad sa zahtevom da joj dostave odgovore na dva pitanja. Prvo je bilo da li Opština Dimitrovgrad ima evidenciju i podatke o privremeno postavljenim objektima i objektima od čvrstih materijala u pojasu oko akumulacije. Drugim pitanjem smo tražili odgovor koliko od postavljenih i izgrađenih objekata, kao i onih čija je izgradnja u toku, imaju odobrenje za izgradnju, odnosno da li je u vezi ijednog od njih Opština Dimitrovgrad izdavala / donosila posebna akta.

Opštinska uprava je na prvi zahtev odgovorila dopisom sa zakašnjenjem od dve nedelje, s obzirom da je nam je uručen 2. septembra, a u njemu je navela da “na području akumulacionih jezera Savat 1 i Savat 2 postoji nekoliko privremenih montažnih objekata koji su prikazani i u Planu detaljne regulacije”, kao i da se izgradnja novih objekata vrši u skladu sa tim planom, ali i u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.

Nakon prijema ovog dopisa FAR je uputio drugi po redu zahtev ukazujući da Opštinska uprava nije postupila u skladu sa zahtevom za pristup informacijama od javnog značaja, a u telefonskom razgovoru je o tome obavešten i načelnik Opštinske uprave. Konačno, dan pre objavljivanja ovog članka dostavljen je i drugi dopis u kome je, između ostalog, napisano da “prema saznanjima” Opštine Dimitrovgrad “kompleks farme krava i svi objekti od čvrstog materijala” imaju građevinsku dozvolu. I u tom drugom odgovoru Opštinske uprave navedeno je da se izradnja novih objekata na pomenutoj lokaciji vrši u skladu sa planskim dokumentima i zakonom.

This image has an empty alt attribute; its file name is 160-1024x683.jpg
Treba istaći da je prema javno dostupnim podacima Ministarstva građevinarstva u Srbiji registrovano preko 2 miliona nezakonito izgrađenih objekata, a po procenama RGZ-a iz 2018. godine, taj broj je značajno veći. Međutim, uprkos raširenoj praksi nezakonite izgradnje, postavlja se pitanje čemu služe i zašto se plaća izrada planskih dokumenata čija se pravila ne primenjuju. Isto to važi i za primenu Zakona o planiranju i izgradnji. Prošlogodišnji slučaj sa nelegalnom izgradnjom puta od sela Gradinje do Brebevnice, za potrebe planiranog rudnika i sa Opštinom Dimitrovgrad u ulozi investitora, samo je jedan od brojnih primera, ali očigledno, ne i jedini. Situacija u kojoj opštinsko javno preduzeće izvodi radove na nelegalnom objektu, a Opštinska uprava ćuti na kršenje planskih dokumenata i zakona, otvara druga mnogo ozbiljnija pitanja…

S. Ivanov

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Bez komentara

Ostavi komentar