Agrosmart: Poljoprivreda gubi desetine miliona evra, šta rade država i Privredna komora

Srbija u spoljnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima, prema procenama, gubi 50 do 100 miliona evra jer kukuruz, pšenicu, suncokret, soju i drugu robu prodaje po cenama znatno nižim od ugovorenih. Naime, trgovci su u problemu jer su pravili terminske ugovore, prodali su i dalje prodaju robu jeftino, a cene na tržištu stalno skaču, što zbog jake suše u Moldaviji, Rumuniji, Ukrajini i drugim zemljama, što zbog situacije uzrokovane pandemijskom krizom.

Otkupljivači žitarica i uljarica nisu zadovoljni jer su mogli više zaraditi ali problem je u tome štoi država ostaje bez deviznog priliva. Sad je pravi, nažalost ne i jedini trenutak, da se postavi pitanje šta rade Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo trgovine i naročito Privredna komora Srbije (PKS).

Valjda bi trebalo da tamo sede stručnjaci koji prate tržišna kretanja i čiji je zadatak da alarmiraju privrednike, da im ukažu na globalna dešavanja i berzanske uslove. Svi privrednici, sve firme i preduzetnici registrovani u APR-u pritom su u zakonskoj obavezi da plaćaju članarine Privrednoj komori Srbije, koja iznosi do 185.000 dinara. Em daju priličan danak ovoj instituciji, em od nje nemaju koristi, em im je narušeno Ustavom zagarantovano pravo koje se odnosi na slobodu udruživanja. I Privredna komora Vojvodine, i Privredna komora Srbije i regionalne komore imaju odbore za poljoprivredu za koje se privrednici i poljoprivrednici s pravom pitaju čemu oni služe i šta rade.

Ali, vratimo se situaciji na tržištu. Ona trenutno naruku ide poljoprivrednicima jer su na kraju ipak za suncokret, soju i kukuruz dobili više cene od očekivanih pre žetve. Nije sjajno, ali kako su se nadali i kako se krenulo od niskih otkupnih cena, nisu loše prošli. Trgovci ovom robom, dakle privrednici koji državi takođe donose profit, su u problemu. Sve firme iz Srbije ugovorile ogromne količine robe po niskim cenama. Na primer, kukuruz je „na fobu“ dogovaran za 125 evra po toni, soja 335 evra… Sad su cene otišle – kukuruz je stigao do 135 ili 140 evra, soja do 365 evra, a ono što je ugovoreno mora se ispoštovati.

Situacija na evropskom i širem tržištu preliva se kod nas. Cene su zbog suše u Moldaviji, Ukrajini i Rumuniji otišle naviše. Velike trgovačke svetske firme koje su ranije napravile ugovore i koje velike količine kupuju upravo u tim zemljama sada isporučuju robu 20 do 30 odsto jeftinije nego što je trišna cena jer su se ugovorno obavezali na to. Tako je i kod nas – otkupljivači soje, recimo, plaćaju poljoprivrednicima 43 dinara kilogram, a prodaju je po 42 dinara jer imaju i oni ranije ugovore. Dokle će se dešavati te nelogičnosti, videćemo. Verovatno dok se ne popune kvote za ugovore, a njih je, kažu upućeni, napravljeno za 100.000 tona. Toliko su naši izvoznici ugovorili sa velikim svetskim kupcima, i u drugom pravcu, sa domaćim zadrugama, odnosno organizatorima proizvodnje. Zadrugama se cena soje od oko 330 evra činila realnom, a sada poljoprivrednicima plaćaju 350 evra, a fabrici predaju zrno po ceni od 330 evra po toni, kako bi ispunili dogovor.

U svakom slučaju, šteta je napravljena. Grubo računajući, ako se u obzir uzme da kukuruza izvezemo tri miliona tona, a prodajemo ga po 125 umesto po 150 evra po toni, tu samo gubimo 75 miliona evra. Ako na pšenici koje izvozimo oko milion i po tona gubimo 30 ili 40 evra po toni, to je šteta od 45 miliona evra.  I suncekretovo ulje smo terminski ugovorili jeftino, a poskupelo je oko 20 odsto. Suncokretovu sačmu smo Italijanima prodali po 17 evra, a sad je 22 evra…

Uglavnom, dali smo robu jeftino, a trebalo je čekati cenu. A Privredna komora i resorna ministarstva ni repom nisu mrdnuli.

Manji rod i kod nas i u Evropi

Rod suncokreta u Srbiji manji je od očekivanog, a i soja je omanula. Takođe, nisu optimistične ni prognoze stručnjaka za kukuruz iako nadležni uveravaju da je godina jako dobra.

Prema Biltenu za praćenje useva za Evropu, na nivou EU, prognoze prinosa govore da će kod svih useva rod biti slabiji.

Prognoza prinosa za letnje useve na nivou EU sada je blizu petogodišnjg proseka. Jaka suša digo traje u istočnoj Rumuniji, istočnoj Bugarskoj i južnoj Ukrajini, sa daljim negativnim uticajima uglavnom na kukuruz i suncokret. Suša se sada primećuje i u severoistočnoj Grčkoj, glavnom regionu za proizvodnju suncokreta u zemlji, a produženi deficit padavina počeo je da utiče na kukuruz u centralnoj Ukrajini.

 Piše: Slađana Gluščević (izvor: agrosmart.net)

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la
Bez komentara

Ostavi komentar