Istraživanje FAR-a: Zabrinjavajući trend pada nataliteta u Dimitrovgradu i Pirotskom okrugu

Demografi, statističari, naučni radnici i istraživači iz medicinske struke proučavajući probleme u vezi nataliteta kroz konkretne statističke podatke i brojke, više godina unazad upozoravaju na veoma lošu demografsku situaciju u Srbiji. Više ljudi umre nego što se rodi. Podaci Republičkog zavoda za statistiku iz 2021. godine govore da je broj živorođene dece u Srbiji na godišnjem nivou prvi put pao ispod 62 hiljade, a broj umrlih je nadmašio broj rođenih za više od 55 hiljada.

Loša demografska slika zabeležena je u mnogim okruzima i gradovima Srbije, među kojima su Pirotski okrug i Dimitrovgrad.

Načelnik odeljenja ginekologije i akušerstva Opšte bolnice u Pirotu dr Vladan Đurov je rekao za FAR da su tokom 2017. godine rođene 584 bebe, a tokom 2022. – 440 beba. Prema njegovim rečima, od početka ove godine do sada rođeno je 315 beba, što je za 77 manje u odnosu na isti period prošle godine. To je, prema oceni Đurova, veoma loš pokazatelj kada je u pitanju natalitet u Pirotskom okrugu, istakavši da skoro sve opšte bolnice imaju pad nataliteta.

U izjavi za FAR direktor Doma zdravlja u Dimitrovgradu dr Robert Petrov je kazao da je na dečjem odeljenju sve manje otvorenih dečjih kartona i da je drastičan pad zabeležen od početka pandemije koronavirusa, naglasivši da je pad nataliteta uslovljen i migracijom stanovništva.

Polivaletna patronažna služba dimitrovgradskog Doma zdravlja koja upošavlja dve medicinske sestre nastoji da kroz zdravstveno-vaspitni rad promoviše najveće ljudske vrednosti – zdravlje i život. Stalno je na terenu i redovno posećuje trudnice, porodice sa novorođenim bebama, odojčad i malu decu.

Patronažna sestra Aleksandra Gocev je istakla za FAR da je zabeležen veliki pad nataliteta u opštini Dimitrovgrad.

Organizujući akciju “Da nas bude više” od 2011. uz podršku opštine, putem izrade novogodišnjih kalendara sa likovima rođenih beba tokom godine, Patronažna služba čini napore da se pospeši natalitet. Međutim, odlazak mladih i čitavih porodica u veće gradove u Srbiji, Bugarskoj i u mnogoim zemljama zapadne Evrope uticao je da se broj dece smanjuje.

“Do sada je u ovoj godini rođeno 38 beba, a poslednji su blizanci, dok je prošle godine evidentirano 36 beba. Očekivanja su da do kraja 2022. svetlo dana ugleda još 5 novorođenčadi. Interesantan je podatak da je bračni par Manić iz sela Izatovci ove godine dobio malog Joakima, koji je postao najmlađi stanovnik staroplaninskog sela Izatovci u Visoku i ovog dela Stare planine i ne pamtim da smo u poslednjih 25 godina imali bebu u rejonu Zabrđa i Visoka”, naglasila je Aleksandra Gocev i dodala da je prema zvaničnim podacima Patronažne službe tokom 2006. godine Dimitrovgrad imao 67 beba, a 2021. samo 36.

Statistički podaci Patronažne službe o broju novorođene dece u Dimitrovgradu od 2006. do 2021. godine

2006 – 67
2007 – 60
2008 – 64
2009 – 63
2010 – 51
2011 – 47
2012 – 50
2013 – 53
2014 – 52
2015 – 54
2016 – 59
2017 – 55
2018 – 54
2019 – 61
2020 – 39
2021 – 36

Iako država i lokalne samourave različitim merama pokušavaju da podstaknu povećanje nataliteta, loša ekonomska situacija u zemlji i nedostatak radnih mesta glavni su razlozi za odlazak mladih u veće centre i razvijenije države, u potrazi za zaposlenjem i boljim životom.

Neka ovaj alarmantan podatak bude opomena za nadležna ministarstva i državu u celini jer ukoliko bi se nastavio ovakav trend, Srbija na godišnjem nivou gubi, prema statističkim pokazateljima, oko 65 hiljada stanovnika, što je jedan grad srednje veličine. Demografsku sliku u zemlji pokazaće donekle i rezultati najnovijeg popisa stanovništva koji je obavljen tokom oktobra ove godine. Međutim, postoji realna činjenica da su, primera radi, mnogi popisani stanovnici čije je zvanično mesto prebivališta Dimitrovgrad već na studijama u susednoj Bugarskoj ili su već tamo pronašli zaposlenje ili zasnovali svoje porodice.

P. Videnov

Foto: pixabay.com

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar