Objavljen Indeks transparentnosti državnog finansiranja medija

BIRN Srbija objavljuje Indeks transparentnosti državnog finansiranja medija, istraživanje kojim je praćena otvorenost, transparentnost i dostupnost podataka o potrošnji budžetskog novca u medijskom sektoru u 2017. i 2018. godini

Uzorak istraživanja je obuhvatao 100 državnih institucija i javnih preduzeća, a analizirane su isključivo zakonske obaveze u objavljivanju podataka, s obzirom na to da je inicijalno testiranje transparentnosti potrošnje javnog novca u medijskom sektoru, koje je BIRN sproveo u 2017. godini, pokazalo odsustvo dobrih praksi u trošenju novca.

Istraživanje je fokusirano na pet glavnih modela finansiranja medijskih sadržaja u Srbiji – javne konkurse i pojedinačna davanja kojima se podržava proizvodnja medijskog sadržaja u javnom interesu, javne nabavke za medijske usluge, donacije i sponzorstva, direktno ugovaranje i kupovinu oglasnog prostora.

Najbolje su ocenjeni javni konkursi i javne nabavke za medijske usluge, jer imaju najdetaljnije razrađene zakonske procedure, koje podrazumevaju određeni nivo transparentnosti.

Međutim, tokom sprovođenja javnih konkursa pojavljuju se problemi poput nejasno definisane namene, nedovoljne transparentnosti u odlučivanju o dodeli sredstava, dodeljivanja visokih iznosa za programe koji spadaju u redovnu aktivnost medija, nedostataka adekvatnih sankcija za neizvršenje zakonskih odredaba koje se odnose na projektno sufinansiranje, nedostataka nadzora…

Da su konkursi najznačajniji izvor državne pomoći za medije potvrđuju i rezultati BIRN-ovog istraživanja koji se tiču sprovođenja javnih konkursa za proizvodnju medijskog sadržaja na lokalu.

Na osnovu uzorka istraživanja koji je obuhvatao 20 lokalnih samouprava i Pokrajinski sekretarijat – njih 19, kao i sekretarijat, raspisalo je i sprovelo konkurse čija je ukupna vrednost veća od pola milijarde dinara.
Izuzetak je jedino grad Kragujevac koji godinama unazad nije sproveo nijedan javni konkurs.

Kada je reč o javnim nabavkama, najveći budžet za oglašavanje izdvojila je Državna lutrija Srbije – 19,5 miliona dinara, što čini gotovo četvrtinu uzorka.

Cena nabavki prenosa skupštinskih zasedanja značajno se razlikovala među lokalnim samoupravama – najmanje je platila gradska uprava Užica (792.000 din) dok su TV prenosi u Valjevu, Nišu, Šapcu i Loznici koštali i po više miliona dinara.

Osim TV prenosa, putem javnih nabavki se naručuje i oglašavanje u štampanim medijima, a među najvećim dobitnicima su štampani mediji sa najvećim tiražem, ali i tabloidnom uređivačkom politikom – Blic, Informer, Srpski telegraf i Alo.

Putem donacija i sponzorstava zapravo se finansira redovan rad medija. Ovo nije čest model finansiranja medija ali jeste značajan zbog stotina miliona dinara koji se na ovaj način sliju u medijski sektor. Kroz ovaj model su finansirani operativni troškovi Radio televizije Kragujevac kao i mediji koji na teritoriji Vojvodine informišu građane na manjinskim jezicima.

Najveći broj javnih preduzeća naručuje medijske usluge direktnim ugovaranjem, a u nešto manjem broju gradske uprave. Istraživanjem je identifikovano 75 različitih direktnih ugovora koji zajedno vrede preko 222 miliona dinara, s tim što je Državna lutrija Srbije najveći potrošač sa 193 miliona dinara.

Pojedinačna davanja takođe nisu čest model dodele sredstava. Svega četiri institucije u BIRN-ovom uzorku su imale ovu vrstu davanja – gradovi Novi Sad, Subotica, Šabac i Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje.

Zaključak istraživanja je da se lakše dolazi do podataka o planiranju budžetske potrošnje nego do podataka o realizaciji ugovora, izveštajima o kvalitetu proizvedenog sadržaja ili medijske usluge.

Podaci za potrebe istraživanja prikupljani su tokom 2018. i 2019. godine, a istraživanje možete pročitati ovde.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta „Javni novac za javni interes“, koji sprovode BIRN, NUNS i SĆF, a finansira Evropska unija. Stavovi izrečeni u ovom tekstu predstavljaju stavove autora i ne oslikavaju stavove EU.

Autor: BIRN Srbija (izvor: kazitrazi.rs)

Foto: Miloš Sinđelić

Napisao/la
Bez komentara

Ostavi komentar