Dan primirja u Prvom svetskom ratu

Kao uspomena na Dan primirja, odnosno dan kada je Nemačka u Prvom svetskom ratu potpisala kapitulaciju 1918. godine u železničkom vagonu kod francuskog grada Kompijenja, u Srbiji se od 2012. godine, 11. novembar obeležava kao državni praznik. Pre toga se od 2005. obeležavao samo u okviru nastave, na prvim časovima u osnovnim i srednjim školama.

11. novembar sem što je naradni dan, protiče i u znaku dva simbola.

Prvi je biljka Natalijina ramonda, koja sem što je ugrožena vrsta je i biljka poznata kao “feniks”, pošto čak i osušena, ukoliko se zalije može da oživi. Njeno “ponovno oživljavanje simbolizuje činjenicu da je i Srbija uspela da “stane na noge” posle teških žrtava i gotovo neprekidnog rata od 1912. pa do 1918.

Biljka Natalijina ramonda dobila je ime po kraljici Nataliji Obrenović.

Drugi simbol je motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta, kao znak sećanja na sve koji su u Prvom svetskom ratu prešli Albaniju i spas potražili na obalama Grčke.

Zanimljivo je da je 22 godine posle kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu Adolf Hitler 1940. godine naložio Francuskoj da potpiše bezuslovnu predaju u Drugom svetskom ratu, na istom mestu i u istom vagonu gde je Nemačka popisala svoj poraz u Prvom velikom ratu.

Dan primirja u Prvom svetskom ratu se obeležava nizom manifestacija u Srbiji i odavanjem počasti poginulim u Prvom svetskom ratu.

Slobodan Aleksić, Beograd

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar