Primer seče šume u Senokosu ukazuje na loša zakonska rešenja o upravljanju zaštićenim područjima

“Eksploatacija šuma na području Senokoškog dela Stare planine je u skladu sa zakonom i planskim dokumentima”, ali postojećim stanjem je retko ko zadovoljan, utisak je nakon okruglog stola održanog 14. novembra u Dimitrovgradu na temu „Gazdovanje i obim eksploatacije šuma na području Parka prirode Stara planina“.

Povod za ovaj okrugli sto je višegodišnji problem oštećenja putne infrastrukture usled prolaska teških tovarnih kamiona koji izvlače drvnu masu sa Senokoškog dela Stare planine.

Goran Sekulić, saradnik za javne politike u Svetskom fondu za prirodu WWF, ukazao je na neodgovarajuća zakonska rešenja koja dovode upravljače zaštićenih prirodnih područja u nezahvalan položaj. Sekulić je takođe konstatovao da primarni cilj zaštićenih prirodnih područja treba da bude u funkciji zaštite prirode, ali da je realnost drugačija.

This image has an empty alt attribute; its file name is 358-1024x683.jpg

Naveo je da su oni (upravljači) prinuđeni da eksploataciju šumskih resursa koriste kao izvor finansiranja, s obzirom da od države dobijaju vrlo malo sredstava.

On je takođe ukazao na značaj učešća javnosti u procesu upravljanja zaštićenim prirodnim područjima.

This image has an empty alt attribute; its file name is 359-1024x683.jpg

Srđan Golubović, predstavnik JP “Srbijašume” i Šumskog gazdinstva iz Pirota je takođe podelio stav da je cilj šumara da se umanji obim seče, a da se izvori finansiranja upravljača potraže u drugim delatnostima i naknadama. On je izneo podatak da je obim eksploatacije šuma na području Senokoškog dela Stare planine značajno manji u odnosu na godišnji prinos šuma. Kao primer je naveo oblast Prelesje gde je godišnji prinos 15.588 kubnih metara, a sa koga je prošle godine posečeno 1.674 kubnih metara. Golubović je naveo da se na prostoru parka vrši seča i privatnih šuma. Zanimljiv je podatak da je sa područja Senokosa tokom 2019. godine posečeno oko 590 kubnih metara u privatnim šumama i oko 1.670 kubnih metara u šumama kojima gazduju “Srbijašume”. Ovaj podatak je delimično izazvao zabunu s obzirom na primedbu novinara da je to, manje od onoga što građani prate na putu od Senokosa, gde uočavaju vrlo često kretanje kamiona sa tovarima bukve.

This image has an empty alt attribute; its file name is 360-1024x683.jpg

Saša Markov, opštinski inspektor za drumski saobraćaj je izjavio da Opština Dimitrovgrad pokušava da stane na put korišćenju lokalnih puteva od strane teških kamiona sa drvnom masom, te da se planira nabavka vage kako bi se kontrolisala njihova masa. Markov je takođe najavio i održavanje sastanka između predstavnika opštine, JP “Srbijašume” i nezadovoljnih meštana u Senokosu kako bi se što pre rešio problem sanacije i sprečavanja daljeg oštećivanja lokalnog puta od Senokosa do Kameničkog mosta.

Novinar: Sergej Ivanov
Snimatelj: Stefan Pavić
Montaža: Mikica Kostov
Odgovorni urednik: Petar Videnov
Produkcija: Internet Portal FAR
novembar 2019

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Latest comment
  • Однос човека према природи је сраман.довољна је само ова решеница да се види како се располаже природним богатствима.колико су србијашуме исекле и извезле шуме са подручја старе планине требале су до сада да макар направе аутопут са две траке до пирота и до димитровграда .бар то су били дужни у односу на то колико су задњих 50 -60 година експлоатисали шуму а готово да динар нису уложили у путеве.бар народ од тога није имао фајде.
    поздрављам трибине на овакву тему, посебно што се оне веома ретко организују. међутим потребно је да на таквим јавним скуповима учествује већи број људи и средства информисања јер се ради о актуелној теми.свака част организатору

Ostavi komentar