Most svetli – Cena nepoznata

Koridori Srbije i Svetska banka ne otkrivaju javnosti koliko košta “dekorativna rasveta” na mostu 3 iznad Dimitrovgrada. Inicijativu za njeno postavljanje pokrenula Opština Dimitrovgrad.

Ni posle dva meseca od bespravne seče borovih stabala u podnožju mosta br. 3 na obilaznici oko Dimitrovgrada istočnog kraka Koridora 10, nema zvaničnih informacija o motivima i identitetu onih koji su to uradili ili naložili. Po nezvaničnim informacijama u toku je policijska istraga.

This image has an empty alt attribute; its file name is 459-1024x683.jpg

S obzirom da je seča izvršena u vreme kada je postavljana tzv. dekorativna rasveta na mostu, deo javnosti pretpostavlja da bi razlog mogao da bude to što je borova šuma zaklanjala istočni deo mosta i time predstavljala prepreku da se osvetljena betonska konstrukcija vidi iz grada.

U zvaničnom izveštaju kompanije Eptisa koja je zadužena za nadzor na radovima na obilaznici oko Dimitrovgrada, navedeno je da investitor i nadzorni organ nisu izdali “nikakav nalog za seču drveća ispod mosta”.

“Seča je izvršena tokom vikenda od strane NN lica. Predstavnik Nadzora je u svom redovnom obilasku gradilišta konstatovao da je u zoni eksproprijacije kod mosta 3 izvršena neovlašćena seča drveća”, stoji u dopisu koji je Eptisa uputila Svetskoj banci 6. novembra ove godine.

This image has an empty alt attribute; its file name is 460-1024x683.jpg

FAR je već pisao o značaju zelenog pojasa za ublažavanje buke, a u konkretnom slučaju seče borova iznad Jovšine male, ukazao je i na značaj tih stabala u sprečavanju erozije na tom izuzetno strmom terenu ispod mosta.

Ako stavimo po stranu 76 posečenih stabala bora, njihovu ekološku i estetsku ulogu, ostaje pitanje finansijske i urbanističke opravdanosti postavljanja tzv.dekorativne rasvete.

FAR je pokušao da informaciju o vrednosti tih radova dobije od strane Koridora Srbije i Svetske banke, ali i u jednom i u drugom slučaju je naišao na zid.

Od javnog preduzeća Koridori Srbije je 25. septembra ove godine, koristeći pravo na pristup informacijama od javnog značaja, zatražen odgovor na pitanja ko je bio izvođač na postavljanju dekorativne rasvete; koja je ukupna vrednost radova i ko je to finansirao. Ujedno je zatražena i kopija ugovora sa odgovornim izvođačem radova.

U odgovoru ovog preduzeća od 9. oktobra, između ostalog, navedeno je da je izvođač radova grčka kompanija “Aktor”, a da su sredstva za finansiranje obezbeđena od strane Svetske banke. Odogovor o vrednosti radova na postavljanju dekorativne rasvete je izostao, a nije dostavljena ni kopija traženog ugovora.

FAR se obratio i kancelariji Svetske banke u Beogradu sa molbom da pored drugih pitanja odgovori na to da li je postavljanje rasvete na mostu finansirano od strane ove banke i koja je ukupna vrednost tih radova.

Nažalost, Svetska banka je, poput “Koridora Srbije”, odlučila da ne dostavi podatak koliko zapravo košta tzv. dekorativna rasveta, pravdajući takav potez time da su ti radovi bili predmet podizvođačkog ugovora koji Svetska banka “ne može da deli”, ali je zato navela da je “proverila proceduru i postupak koji pokazuje da je odgovarajući način izbora primenjen, da je najjeftinija ponuda prihvaćena i da je konačna vrednost u skladu sa tržišnim cenama”. U odgovoru te međunarodne institucije takođe je navedeno da je podizvođač radova “Electro Cacak”, a da je projektant rasvete kompanija “S&R Magma” iz Beograda.

This image has an empty alt attribute; its file name is 461-1024x683.jpg

Svetleći most – “svetlosni simbol uspešne saradnje Koridora i opštine Dimitrovgrad”

Inicijativu za postavljanje rasvete pokrenula je Opština Dimitrovgrad. U dopisu koji je 11. jula 2018. godine upućen direktoru Koridora Zoranu Babiću, predsednik opštine Vladica Dimitrov je, između ostalog, napisao:

“Naša molba prema Koridorima je da se uradi dekorativno ostveljenje mosta br. 3 kako bi se taj deo grada ulepšao i u noćnom periodu. Samim tim bi osvetljeni most predstavljao jedan posebni noćni doživljaj građanima Dimitrovgrada, kao i brojnim domaćim i stranim turistima koji posećuju naš grad. Opštinska uprava je neizmerno zahvalna na dosadašnjoj saradnji, a osvetljenjem bi dobili i jedan svetlosni simbol uspešne saradnje Koridora i opštine Dimitrovgrad”.

Lokalna javnost je prvu informaciju o postavljanju dekorativnog osvetljenja dobila na konferenciji za štampu opštinskog odbora SNS-a, 21.avgusta ove godine. Tom prilikom je Žan Conević, pomoćnik predsednika opštine, izjavio da će Dimitrovgrad, nakon postavljanja „ambijentalnog osvetljenja“, osim po Pametniku, biti prepoznatljiv i po ovom mostu.

Tokom razgovora sa novinarom portala FAR, predsednik opštine Vladica Dimitrov je istakao da su građani konsultovani na način da je tražena saglasnost za postavljanje rasvete, te da se o tome izjasnilo “15 do 20” porodica koje žive u neposrednoj blizini mosta. On je ujedno odbacio bilo kakvu vezu opštine sa bespravnom sečom borovih stabala u podnožju mosta. Dimitrov je na pitanje o visini sredstava utrošenih za postavljanje rasvete izjavio da ne raspolaže takvom informacijom.

This image has an empty alt attribute; its file name is 462-1024x683.jpg

Da li su umesto osvetljenja mosta Svetska banka i Koridori mogli da usmere ovaj “nepoznati iznos” sredstava za druge svrhe u Dimitrovgradu, možemo samo da nagađamo, ali u odgovoru portalu FAR Svetska banka je navela da je u okviru ovog projekta (izgradnje obilaznice oko Dimitrovgrada) podržavala zahteve poput intervencija na lokalnim putevima, školama u blizini i crkvama, “sve na osnovu zahteva lokalnih vlasti i grupa građana”.

Dakle, cenu za “svetleći most” ne znamo, ali je poznato je da je postavljanje dekorativne rasvete finansirano iz kredita Svetske banke, koji će građani Republike Srbije tek otplaćivati.

S. Ivanov

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Bez komentara

Ostavi komentar