Borova stabla bespravno posečena jer su zaklanjala pogled na svetleći most?

U Dimitrovgradu je tokom prve polovine septembra nezakonito posečeno više od 70 starih borovih stabala, koja su se nalazila na prostoru ispod zapadnog i istočnog kraja mosta na Koridoru X, odnosno neposredno ispod ulaza autoputa u tunel „Progon“. To se desilo istovremeno sa postavljanjem dekorativne rasvete na tom mostu.

Od polovine septembra most iznad Dimitrovgrada je osvetljen naizmenično belom, crvenom, plavom i ljubičastom bojom. Internet portal FAR je prvi signal o seči borova dobio od strane građana kojima je ovo zasmetalo. Oborena stabla i dalje leže na prostoru od ulaza u tunel i zapadnog kraja mosta, do česme, neposredno uz gradski stacionar i stari deo grada poznat kao Jovšina mala.

This image has an empty alt attribute; its file name is 21-1-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 22-1-1024x683.jpg

FAR je, koristeći pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja, 30. septembra dobio odgovor od republičkog šumarsko-lovnog inspektora Igora Ivanovića u kome osim procene o posečenoj masi stabala stoji i sledeće:

“S obzirom da je bespravna seča stabala izvršena od strane nepoznatog počinioca, od strane šumarske inspekcije poslato je obaveštenje Policijskoj stanici u Dimitrovgradu radi preduzimanja mera iz njihove nadležnosti”.

This image has an empty alt attribute; its file name is 23-1-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 24-1-1024x683.jpg

Kako to rade u Evropi

Ko god je putovao Zapadnom Evropom mogao je decenijama unazad da uoči da se pored deonica autoputeva koji prolaze pored naseljenih mesta namenski postavljaju barijere za zaštitu od buke u vidu panela i sadi žbunasto i drvenasto rastinje kako bi se uz zvučnu zaštitu postigla i estetska, odnosno vizuelna funkcija. Dovoljno visoko, široko i gusto rastinje smanjuje saobraćajnu buku, a smatra se da vegetacija širine 30 metara može smanjiti nivo buke i do 5 decibela. U slučaju posečenih stabala pored autoputa u Dimitrovgradu, to nije u potpunosti ostvarivo s obzirom da su stabla bila niža od nivoa autoputa, ali osim zbog smanjenja zvučnog zagađenja, drveće se sadi i zbog zadržavanja čestica čađi, prašine i psihološkog i estetskog efekta.

A kako to rade u Srbiji

Instaliranje barijera za zaštitu od buke je postala od skora praksa i u Srbiji, ali očigledno da onaj ko je doneo odluku o seči borova pored autoputa u Dimitrovgradu o tome nije dovoljno razmišljao. Ipak, jedan od utisaka koji preovladava na novim deonicama Koridora X su upravo mostovi.

Svetleći mostovi i nadvožnjaci u Srbiji sve češća su slika na tom koridoru. Svakako, najpoznatija je rasveta na mostu kod Vladičinog Hana pompezno puštena prilikom otvaranja južnog kraka Koridora X.

Mišljenja javnosti o ovom trendu “svetlećih” mostova i nadvožnjaka su podeljena. Deo javnosti smatra da ovako dekorisani građevinski objekti oplemenjuju prostor i osvežavaju noćnu sliku predela u kojim su postavljeni. Smatra se da doprinose i povećanju turističke atrakcije.

This image has an empty alt attribute; its file name is 25-1-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 26-1-1024x683.jpg

Međutim, drugi deo javnosti to doživljava kao neukusnu propagandu vlasti koja time ističe građevinske projekte koji su realizovani u njeno vreme. Nije mali broj onih koji u jarkim smenjujućim bojama i nametljivom veštačkom svetlu vide oblik svetlosnog zagađenja prostora. Postavlja se pitanje i na koji način će trenutno vizuelno dominantan osvetljeni most uticati na doživljaj planiranog osvetljenja spomenika “Pametnik” na Neškovom visu, iznad postojećeg mosta i tunela.

Nezakonita seča i svetleći most – mali ili veliki greh?

Možda je ovde reč o poređenju različitih ukusa u pogledu doživljaja jednog vidika i predela sa šumom ili golim betonom jednog građevinskog objekta, ali u doba kada se produbljuje ekološka kriza čovečanstva, postoji potreba brige o svakom stablu i svakom delu šume. Činjenica je da je 76 posečenih stabala bora kap u moru u odnosu na seču koja se svakodnevno sprovodi i na lokalnom i na globalnom nivou. Međutim, ovde je u pitanju nezakonita seča koja je sprovedena bukvalno pred očima građana. Čak i ako stavimo na stranu estetske i neke funkcionalne razloge u pogledu zvučne izolacije i zaštite od zagađenja, ostaje pitanje uticaja seče na proces erozije, s obzirom da je u pitanju izuzetno strm teren, a prve kuće u Jovšinoj mali se nalaze na svega nekoliko metara od posečenih borova.

This image has an empty alt attribute; its file name is 27-1-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 28-1-1024x683.jpg

Po čijem nalogu je ova seča izvršena i da li su borova stabla stradala zato što su zapravo zaklanjala pogled na svetleći most i “light show” koji priređuje u noćnim satima, možda će otkriti reakcija nadležnih na osnovu prijave šumarskog inspektora.

U međuvremenu, FAR je, koristeći pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja, 24. septembra ove godine zatražio od preduzeća “Koridori Srbije” informaciju o izvođaču, vrednosti i izvoru finansiranja postavljanja dekorativne rasvete na mostu kod Dimitrovgrada. Odgovore ćemo sačekati.

S. Ivanov

Foto: Stefan Pavić / Mikica Kostov

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Latest comment
  • Pohvale autoru za ovako kvalitetan clanak. Ovako promisljaju i pisu intelektualci. A sto se tice teme, PADAju mi na pamet dve paradigme, keep light i savamala.

Ostavi komentar