U Srbiji 4.810 inficiranih i 37 preminulih

Srbija beleži još 4.810 inficiranih koronavirsom i 37 preminulih od posledica kovida. Prema navodima sajta covid19.rs, na bolničkom lečenju je 7.509 pacijenata, a u teškom stanju se nalazi 291. U protekla 24 časa testirano je 16.693 osoba. Do sada je od posledica kovid infekcije preminulo 5.345 ljudi, a procenat smrtnosti je 0,88 odsto. Ukupan broj registrovanih slučajeva u Srbiji je 605.406, a testirano je 3.441.136 ljudi.

U ustanovama socijalne zaštite i domovima za smeštaj odraslih i starih, infekcija je potvrđena kod 235 korisnika i 306 zaposlenih, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Pulmolog Dejan Žujović, načelnik Dnevne bolnice Gradskog zavoda za plućne bolesti u Beogradu, izjavio je da će morati da se dođe do konsenzusa da “zatvorimo sve osim ljudi bar dve nedelje” ili ćemo stalno imati novozaražene.

„Mi se ponašamo kao one ribice dvodihalice, imamo sa jedne strane struku koja odlazi u crvenu zonu i koja zna šta bi trebalo da se uradi i sa druge Krizni štab u kom je struka ili nazovistruka sa političarima koji balansiraju između rejtinga, ekonomske dobiti, pojedinaca, lobija i epidemije“, rekao je Žujović za novi broj nedeljnika NIN, a prenela Beta.

U KBC „Dr Dragiša Mišović“ trenutno je 265 pacijenata, među kojima je 25 dece. U jedinicama intezivnog lečenja nalazi se 72 pacijenata, od kojih je 15 intubirano, a među njima je i dvadesetdevetogodišnja trudnica koja je u prilično teškom stanju, rekao je za RTS načelnik radiologije u toj ustanovi dr Đorđe Lalošević.

„Klinička slika i snimci koje dobijamo skenerom su znatno teži. Zato se treba javiti odmah na početku. Sada postoje neki antivirusni lekovi koji se daju određenog dana u zavisnosti od kliničke slike koji apsolutno puno pomažu pacijentima. Znači, ako mi zakasnimo jedan, dva dana, to onda nažalost može da se završi tragično”, kazao je Lalošević. On je takođe rekao da je među pacijentima na respiratoru i dvadesetdevetogodišnja trudnica.

Kampanja vakcinacije u Evropi je „neprihvatljivo spora“, dok porast stope zaraze u većini zemalja znači da njena epidemijska situacija „više zabrinjava nego što smo videli za nekoliko meseci“, stav je Svetske zdravstvene organizacije, piše „Gardijan“.

Regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Kluge, rekao je da vakcine „predstavljaju naš najbolji izlaz iz ove pandemije“. Ne samo da deluju, one su vrlo efikasne u sprečavanju infekcije, međutim, „imunizacija teče neprihvatljivo sporo“, dodao je Kluge.

Vakcina „Fajzer-Bionteka“ protiv kovida 19 delotvorna je protiv različitih sojeva virusa i zaštita traje najmanje šest meseci nakon druge doze, navodi se u zajedničkom saopštenju američke i nemačke kompanije, koje su je zajednički razvile i dodaju, da rezultati treće faze kliničkih ispitivanja pokazuju da je vakcina 91,3 odsto efikasna i da štiti i od južnoafričkog soja.

S. Aleksić (izvor: covid19.rs / RTS / Beta / NIN / Gardijan)

Foto: Slobodan Aleksić

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar