Da li je pritisak javnosti počeo da menja stav vlasti po pitanju MHE?

Gradske vlasti u Pirotu najavile su zauzimanje novog stava po pitanju malih hidroelektrana. Slaviša Svilarov direktor JP za planiranje i uređivanje građevinskog zemljišta najavio je 19. septembra ove godine početak izrade novog prostornog plana grada Pirota i javnost upoznao sa odlukom gradske uprave u vezi uklanjanja lokacija za MHE.

“Stav nas kao obrađivača plana i gradske uprave kao naručioca, koji smo usaglasili, jeste da iz našeg prostornog plana ubuduće izbacimo sve MHE iz zone zaštićenog područja Stara planina. Očekujemo takođe, s obzirom da postoje takve najave da i nadležne institucije i ministarstva u toku ovog perioda donesu odgovarajuće odluke i izmene zakonskih propisa i u samom Prostornom planu Parka prirode Stara planina i uklone lokacije za MHE”, izjavio je Svilarov i dodao da očekuje da novi prostorni plan bude usvojen od strane odbornika Skupštine grada do kraja sledeće godine.

Prethodno će nacrt novog prostornog plana proći kroz fazu javne rasprave gde će mesne zajednice, građani i druge zainteresovane strane imati mogućnost da daju svoje sugestije, a saglasnost na nacrt prostornog plana će morati da stigne i od republičke komisije za kontrolu usklađenosti planskih dokumenata iz nadležnosti R. Srbije, posle čijeg mišljenja prostorni plan može ići na usvajanje od strane Skupštine grada Pirota.

This image has an empty alt attribute; its file name is 323-1024x683.png

Pre ove odluke gradskih vlasti u Pirotu, Savez mesnih zajednica Stare planine, povodom zbivanja u selu Topli Dol i Jelovica gde su investitori najavili početak radova na izgradnji MHE, zakazao je za sutra, uoči početka nove sednice, protest ispred Skupštine grada Pirota. Nebojša Ilić predsednik Saveza, na pitanje portala FAR u vezi odluke gradskih vlasti da brišu MHE iz novog prostornog plana, izjavio je da to jeste dobra vest, ali da to i dalje ne znači da investitori koji tvrde da imaju dozvole za izgradnju MHE u Toplom Dolu i Jelovici neće pokušati sa započinjanjem radova.

This image has an empty alt attribute; its file name is 324-1024x683.jpg

Dušan Mitić, odbornik u Skupštini grada i jedan od osnivača Saveza mesnih zajednica Stare planine podneo je uoči sutrašnjeg zasedanja Skupštine grada Pirota predlog za dopunu dnevnog reda kojim traži da odbornici razmotre izveštaj o realizaciji i konkretnim efektima Zaključka sednice Skupštine grada od 28. septembra prethodne godine, kojim je upućena preporuka svim nadležnim organima i institucijama da zauzmu jedinstven stav povodom izgradnje derivacionih mini hidroelektrana, a u cilju zaštite područja Stare planine i bojazni za očuvanje osnovnih prirodnih potencijala na teritoriji grada Pirota. U obrazloženju koje je Mitić uputio Skupštini grada navedeno je da je od trenutka donošenja zaključka prošlo godinu dana, a da “investitori najavljuju početak radova u Toplom Dolu i Gornjem Visoku, a građani danonoćno stražare u nameri da ne dozvole uništavanje svojih reka”.

“Na Staroj planini je svojevrsno vanredno stanje i preti realna opasnost od incidenata i sukoba ukoliko investitori dođu. I dok mnoge lokalne samouprave donose konkretne odluke i zaključke kojima vrlo jasno iskazuju da se protive uništavanju reka uključujući i pridruživanje predsednika opština svojim građanima na terenu, skupštinska većina i izabrani funkcioneri u Pirotu ćute. Zato tražim da obavestite uznemirene građane Pirota šta ste učinili i šta nameravate da činite povodom ovakve situacije”, stoji u dopisu koji je Dušan Mitić uputio predsedniku Skupštine grada.

Istovremeno, za subotu 21.septembra, samo dan posle skupa u Pirotu, zakazan je još jedan protest u organizaciji pokreta “Odbranimo reke Stare planine” i to u neposrednoj blizini zgrade Predsedništva, u Pionirskom parku. Iz ORSP komentarišu da će to biti prilika da se predsednik države prvi put javno izjasni o jednoj od retkih aktuelnih društvenih tema o kojoj građani do sada nisu mogli da čuju njegovo mišljenje.

Problem izgradnje derivacionih MHE tokom prethodne dve godine podigao je na noge značajan deo naučne i stručne javnosti, ali i mnogobrojne seoske zajednice. Najnovija najava gradskih vlasti u Pirotu, kao i prethodne odluke vlasti u Dimitrovgradu i drugim opštinama svakako predstavljaju korak napred ka ispunjavanju zahteva građana, ali ostaje pitanje MHE izvan zaštićenih prirodnih područja, kao i statusa i sudbine MHE koje su ili izgrađene ili su u fazi izgradnje, odnosno najavljenog početka radova, kao što je to primer u Toplom Dolu i Jelovici.

Izmene Zakona o zaštiti prirode kojim treba da se ograniči ekspanzija MHE u Srbiji, a koje je ministar Goran Trivan najavio pre više od godinu dana, nisu ni na vidiku. Do usvajanja novih prostornih planova, investitori će i dalje biti u prilici da dobijaju odobrenja za izgradnju, vođeni motivom da za svaki proizvedeni kilovat dobijaju povlašćenu cena koju im država ugovorom garantuje i isplaćuje novcem koji ubira od građana preko računa za struju.

Da li je promena stava lokalnih vlasti samo signal promene stava republičkih vlasti pred rastućim nezadovoljstvom građana po pitanju MHE i najavljene izbore u 2020. godini, videće se tek onda kada i ako se donese novi Zakon o zaštiti prirode, ili umanje odnosno ukinu postojeći podsticaji za vlasnike MHE, a država preispita način izgradnje i funkcionisanja postojećih MHE, poput one u Rakiti.

Sergej Ivanov

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Bez komentara

Ostavi komentar