Kostić: Prostorni plan pomerio početak gradnje hotela, bazeni u Zvonačkoj banji gotovi do leta

Prostorni plan specijalne namene za rezervat prirode „Jerma“, odnosno Zakon o planiranju i izgradnji, koji je Narodna Skupština Srbije usvojila 2019. godine, pomerio je početak gradnje novog hotela u Zvonačkoj banji, naloživši da se smanji njegova visina, ondosno spratnost, da se preprojektuje i da se ujedno smanji i njegov prvobitno planirani kapacitet.

O tome je opština Babušnica obavestila investitora Tonija Grčeva i negovo preduzeće „EL Greko DMG DOO“, a o čemu je tačno reč i kako će se ispoštovati ti zahtevi za FAR je objasnio genaralni menadžer tog preduzeća Saša Kostić. On je napomenuo da će uprkos svemu bazeni u banji biti spremni za kupališnu sezonu.

„Tačno je da smo dobili rešenje Opštinske uprave opštine Babušnica da nije moguće dozvoliti gradnju prema zahtevu za izdavanje lokacijskih uslova i idejnom rešenju koje smo podneli. Naime, hotelski kompleks u Zvonačkoj banji obuhvaćen je detaljnom razradom građevinskog područja Zvonačke banje u okviru Prostornog plana područja posebne namene Specijalnog rezervata prirode „Jerma“, izjavio je za FAR Saša Kostić, generalni menadžer preduzeća „EL Greko DMG DO“, makedonskog biznismena Tonija Grčeva, koji je planirao da u banjski kompleks uloži 10 miliona evra.

„Taj Prostorni plan je pogotovo za područje Zvonačke banje jako loše i nelogično urađen i na njega svi koji su se sa njim upoznali imaju mnogo primedbi. Njegova izmena je jako komplikovana i dug proces, taj plan nije dalje razrađivan detaljnim planskim aktima i ostala je jedino mogućnost njegove direktne primene“, kazao je Kostić.

On je naveo da su pokušali da pozivanjem na Zakon o planiranju i izgradnji malo ublaže štetne efekte i restriktivne mere tog plana i tako su napravili idejno rešenje, međutim, od Opštinske uprave u Babušnici su dobili objašnjenje da to nije moguće i da moraju striktno da se pridržavaju odredbi tog prostornog plana.

„Glavne zamerke su prekoračena propisana spratnost i visina objekta i prekoračena minimalna udaljenost od postojećih objekata na istoj parceli. Navedene su još 4 greške koje su bukvalno tehničke prirode i koje mogu da se otklone za pola sata”, rekao ja FAR-u Saša Kostić.

„Mi prihvatamo rešenje Opštinske uprave i već uveliko radimo na izmeni idejnog rešenja. Spratnost će biti za jedan sprat manja, udaljenost od postojećih objekata za 1 metar veća. Smanjiće se kapacitet hotela za 9 dvokrevetnih soba i umesto 36 biće ih 27. Novo idejno rešenje biće uskoro završeno i podnećemo novi zahtev Opštinskoj upravi, odseku za urbanizam“, istakao je na kraju Saša Kostić.

Kostić je rekao i da bazeni počinju da se rekonstrušu krajem aprila i da će sigurno biti gotovi do kraja juna, kada će biti spremni da prime kupače u novim i mnogo komfornijim uslovima, tako da će banja obavlajati jednu od funkcija, zbog kojih nakada davno i nastala.

S. Aleksić

Foto: El Greko DMG DOO – Zvonačka banja

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar